Nevladine organizacije: Kroz Srbiju prošlo 90.000 migranata, azil dobilo njih 25

Radi se o većem broju izbjeglica i migranata u poređenju sa 2021. godinom, a očekuje se da taj trend bude visok i u ovoj godini.

Gotovo 40 posto migranata dolazi iz Afganistana, a 20 posto je iz Sirije, navodi se (Reuters / Ilustracija)

Izvršni direktor Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila Radoš Đurović izjavio je da je kroz Srbiju 2022. godine prošlo više od 90.000 izbjeglica i migranata, a da je samo njih 25 dobilo azil u Srbiji.

“To je veći broj izbeglica i migranata (koji su prošli kroz Srbiju) u odnosu na 2021. godinu i to je trend koji već nekoliko godina unazad postoji. Očekuje se da i sledeće godine taj trend takođe bude visok”, rekao je Đurović za agenciju Beta.

Istakao je da je bilans onih koji su dobili azil u Srbiji jako loš, odnosno da je do 1. septembra od 3.800 izbjeglica koje su izrazile nameru, samo 25 dobilo azil u Srbiji.

“A više od 90.000 ljudi je ušlo u zemlju, vidi se da ti ljudi nisu u sistemu. Tih 3.800, to je broj ljudi koji su legalno u Srbiji. Ostali nisu vidljivi pravnom sistemu, možda borave u kampu, ali to ne znači ništa. Nemaju pravni status, nisu ni u postupku, ni van postupka”, naglasio je Đurović.

Objasnio je da azilni postupak služi da se odredi da li je neko izbjeglica ili ne, i da samo 25 odluka pokazuje da “sistem ne funkcioniše”.

Naveo je da oko 40 posto migranata dolazi iz Afganistana, a da je 20 posto iz Sirije, te dodao da najveći broj njih dolazi iz pravca Turske, u kojoj se trenutno nalazi više miliona izbjeglica.

Nastavak postavljanja barijera na južnoj granici

Prema njegovim riječima, Turska je u političkoj i ekonomskoj krizi, a kao jedan od uzročnika za te probleme adresira upravo izbjeglice, koje su u toj zemlji izložene sve gorem tretmanu, zbog čega se upućuju ka “balkanskoj ruti”.

Govoreći o memorandumu koji su potpisale Srbija, Mađarska i Austrija, Đurović je rekao da očekuje da će te zemlje pomoći Srbiji u borbi protiv migracija i da će biti nastavljeno postavljanje barijera na granici sa Sjevernom Makedonijom koje je pokrenuto 2020. godine.

“Očekuje se i da Mađarska i Austrija pomognu našoj graničnoj policiji da se bore protiv krijumčarenja”, dodao je Đurović.

Prema njegovim riječima, sve to predstavlja pokušaj da se u narednim godinama zaustavi ili bar značajno uspori dolazak ljudi u Evropu na njenim južnim granicama, odnosno onih koji dolaze “balkanskom rutom”.

Istakao je da je važno da Srbija u tretiranju neregularne migracije ne krene putem Mađarske, odnosno da ne počne protjerivati ljude bez procedura i provoditi slične prakse.

“Za sve ove godine, nema onoga ko je pokušao i bio vraćen deset puta, a da na kraju nije uspio da se domogne zemlje destinacije”, rekao je Đurović.

Izvor: Agencije