Hrvatska postala 20. članica eurozone

Hrvatskoj primarna valuta i jedino zakonsko sredstvo plaćanja postaje euro, druga najvažnija svjetska valuta.

Zamjena kuna u eure bit će moguća tokom cijele 2023. u bankama te poslovnicama Fine i Hrvatske pošte, a od 2024. u Hrvatskoj narodnoj banci (Reuters)

Hrvatski premijer Andrej Plenković i predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen sastali su se u Banskim dvorima, a nakon sastanka, zajedno su se prošetali Trgom bana Jelačića, gdje su popili kafu u Gradskoj kavani koju je hrvatski premijer platio u eurima, prenosi Anadolija.

Hrvatska je postala 20. članica eurozone, monetarne unije članica Evropske unije (EU), čime joj primarna valuta i jedino zakonsko sredstvo plaćanja postaje euro, druga najvažnija svjetska valuta.

S prvim danom Nove godine Hrvatska je postala 20. članica eurozone, a euro službena novčana jedinica i zakonsko sredstvo plaćanja u Hrvatskoj. Prethodno proširenje eurozone dogodilo se 2015. godine, kada je članica postala Litvanija, prenosi Hina.

Sve o procesu zamjene kune eurom

Sukladno Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, novčani iznosi koji se moraju platiti ili obračunati preračunavaju se uz primjenu fiksnog tečaja konverzije sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje, a fiksni tečaj konverzije određen je na razini 1 euro = 7,53450 kuna.

Razdoblje dvojnog opticaja

Od 1. januara 2023. započinje razdoblje dvojnog opticaja, koje će trajati 14 dana, odnosno do 14. januara 2023. u 24 sata. Tokom tog razdoblja prilikom gotovinskih transakcija istodobno će se, uz euro, moći koristiti i gotov novac kune kao zakonsko sredstvo plaćanja.

Primatelj plaćanja bit će dužan za plaćanje gotovim novcem kune ostatak vratiti u gotovom novcu eura.

Ako primatelj plaćanja nije u objektivnoj mogućnosti ostatak iznosa vratiti u gotovom novcu eura, može ostatak vratiti u gotovom novcu kune ili gotovom novcu kune i gotovom novcu eura. To bi se, primjerice, odnosilo na trgovine u ruralnim i slabije naseljenim mjestima, čiji je pristup bankama ograničen te na druge primatelje plaćanja koji će tokom razdoblja dvojnog opticaja ostatak moći vratiti u gotovom novcu kune i gotovom novcu eura ili samo gotovom novcu kune, ako nije moguće ostatak iznosa vratiti u gotovom novcu eura.

Tokom razdoblja dvojnog opticaja, primatelj plaćanja dužan je u jednoj transakciji prihvatiti do najviše 50 kovanica kune i odgovarajući broj novčanica kune primjenjujući propise o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma koji se odnose na ograničenja naplate ili plaćanja u gotovini, odnosno na obavezu da pravna ili fizička osoba koja obavlja registriranu djelatnost u Hrvatskoj ne smije primiti naplatu ili obaviti plaćanje u gotovini u vrijednosti od 10.000 eura i većoj te da se naplata i plaćanje u gotovini mora provesti uplatom ili prijenosom na transakcijski račun za plaćanje otvoren kod kreditne institucije.

Postoje i određene iznimke u Zakonu o uvođenju eura, pa tako tokom razdoblja dvojnog opticaja automati za igre na sreću, automati za zabavne igre te samoposlužni uređaji za prodaju roba i usluga mogu koristiti gotov novac kune ili gotov novac eura.

S druge strane, bankomati i drugi samoposlužni uređaji u bankovnom poslovanju kod isplate od 1. januara 2023. isplaćuju isključivo gotov novac eura.

Gotovine na bankomatima bez naknade

Do kraja decembra 2022. godine dio bankomata postupno i privremeno gasio kako bi ih se prilagodilo za isplatu gotovine u eurima od 1. januara 2023. Prema planu prilagodbe, od početka ove godine će 2.700 bankomata isplaćivati gotovinu u eurima, a očekuje se da će svih 4.000 bankomata biti prilagođeno i operativno najkasnije do 15. januara 2023.

S obzirom na to da je u razdoblju prilagodbe građanima dostupan manji broj bankomata njihovih banaka u odnosu na redovno poslovanje, od 15. decembra 2022. do 15. januara 2023. ne naplaćuje se naknada za podizanje gotovine debitnim karticama na bankomatima drugih banaka u Hrvatskoj.

Zamjena kuna u eure moguća tokom cijele 2023. u bankama, Fini i Pošti

Zamjena kuna u eure bit će moguća tokom cijele 2023. u bankama te poslovnicama Fine i Hrvatske pošte, a od 2024. u Hrvatskoj narodnoj banci.

Banke, Fina i Hrvatska pošta će svim potrošačima, bez naknade, zamjenjivati gotov novac kune za gotov novac eura, uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje, i to do najviše 100 novčanica kuna i najviše 100 kovanica kuna po jednoj transakciji, tokom cijele 2023.

Potrošač može u jednoj transakciji zamijeniti i više od 100 novčanica kuna i 100 kovanica kuna, ali mu banka, Fina ili Pošta za to može naplatiti naknadu.

Također, tokom 2023. banke će na zahtjev svojih klijenata koji kod njih imaju otvoren račun, bez naknade provoditi uslugu zamjene gotovog novca kune u euro uz istovremenu uslugu pologa na račun u euru uz primjenu fiksnog tečaja konverzije, sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje.

Od 1. januara 2024. gotov novac kune moći će se zamijeniti za gotov novac eura u Hrvatskoj narodnoj banci, i to novčanice bez vremenskog ograničenja, a kovanice do kraja 2025. godine tj. do isteka tri godine od dana uvođenja eura.

Nastavak dvojnog iskazivanja cijena

Dvojno iskazivanje tj. istovremeno iskazivanje cijena u kuni i euru je obaveza koja je u Hrvatskoj započela od 5. septembra 2022. i ta će obaveza trajati sve do kraja 2023. godine. To je ključni mehanizam zaštite potrošača u procesu zamjene hrvatske kune eurom.

Naime, radi informiranja potrošača, od početka razdoblja obaveznog dvojnog iskazivanja tj. od 5. septembra 2022. do dana uvođenja eura tj. do 1. januara 2023. cijena koja se naplaćivala u kunama morala je biti preračunata i istaknuta i u euru.

Nadalje, od dana uvođenja eura tj. od 1. januara 2023. pa do završetka razdoblja obaveznog dvojnog iskazivanja tj. do 31. decembra 2023. cijena koja se naplaćuje u eurima mora biti ispravno preračunata i istaknuta i u kuni.

Dakle, računi koji se izdaju od 1. januara 2023. iskazuju se u euru, na način da su u euru iskazane i sve njihove stavke, a samo se ukupan iznos informativno iskazuje i u kunama uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i pravila za preračunavanje i zaokruživanje utvrđenih u Zakonu o uvođenju eura, pojašnjavaju.

Preračunavanje sredstava na računima

Iznosi na depozitnim, štednim i transakcijskim računima, drugim računima za plaćanje, platnim instrumentima i na ostalim evidencijama preračunat će se automatski iz kune u euro, bez naknade, uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje te bez izmjene jedinstvenog broja računa.

Građani i poslovni subjekti moći će u roku od 60 dana od dana uvođenja eura, bez naknade, zatvoriti jedan ili više računa u banci i prenijeti sredstva evidentirana na tim računima na račun po izboru u istoj banci.

Postupak uvođenja eura ne utječe na valjanost postojećih pravnih instrumenata u kojima se navodi kuna. Prema načelu neprekidnosti pravnih instrumenata, postojeći ugovori i drugi pravni instrumenti koji sadrže pozivanje na kunu će i dalje vrijediti.

Iznosi navedeni u kuni u pravnim instrumentima smatrat će se iznosima u euru uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz Zakona o uvođenju eura. Također, iznosi navedeni u pravnim instrumentima u euru koji se do dana uvođenja eura preračunavaju u kunsku protuvrijednost prema srednjem tečaju HNB-a ili drugom tečaju banke smatrat će se iznosima u euru.

To se odnosi i na ugovore o kreditu sklopljene u kunama te ugovore o kreditu sklopljene s valutnom klauzulom u euru.

U ugovoru o kreditu u kojemu je ugovorena fiksna kamatna stopa, nakon dana uvođenja eura kamatna stopa ostaje nepromijenjena. S druge strane, kada je riječ o kreditima s promjenjivom kamatnom stopom, čija je kamatna stopa vezana uz neki od postojećih parametara u kunama, kamatna stopa ostaje promjenjiva i na takve se ugovore o kreditu primjenjuje odgovarajući eurski parametar kako je definirano Zakonom o uvođenju eura.

Također, Zakon o uvođenju eura propisuje da se u slučaju prilagodbe promjenjivog parametra kamatna stopa koju plaća građanin ne smije povećati. To u praksi znači da u slučaju da novi promjenjivi parametar bude viši od parametra koji se primjenjivao prije dana uvođenja eura, banka je dužna smanjiti svoju fiksnu maržu kako bi kamatna stopa koju plaća dužnik ostala nepromijenjena.

HNB postaje dio Eurosistema

Eurozona je među ključnim svjetskim ekonomijama, druga najbogatija ekonomija promatrano po nominalnom BDP-u po stanovniku, a kada se gleda vrijednost robnog izvoza, ona je najveći svjetski izvoznik.

Kada se govori o euru kao drugoj najvažnijoj svjetskoj rezervnoj valuti, to uključuje njegov udio u valutnoj strukturi globalnih međunarodnih pričuva, valutnoj strukturi obveznica izdanih na međunarodnim financijskim tržištima te valutnoj strukturi inozemnih kredita. Taj udio se kreće oko četvrtine, dok je neprikosnoveno vodeći američki dolar, na koji otpada oko 60 posto.

S obzirom da eurozona izdaje drugu najvažniju svjetsku rezervnu valutu, prednosti toga su i povoljniji uvjeti zaduživanja na međunarodnim tržištima kapitala, niska ranjivost na tečajna kretanja, kao i visoka otpornost na finansijske poremećaje i vanjske šokove.

Jedne od glavnih ekonomskih koristi uvođenja eura su između ostalih uklanjanje valutnog rizika, relativno niže kamatne stope, kao i niži transakcijski troškovi, s obzirom da više neće biti konverzije kuna u eure, pri čemu HNB procjenjuje da će godišnja ušteda u tom segmentu iznositi oko 1,2 milijarde kuna.

HNB s današnjim danom postaje dio Eurosistema, monetarne vlasti eurozone, koji se sastoji od Evropske središnje banke (ESB) i nacionalnih središnjih banaka država članica čija je valuta euro, a guverner HNB-a postaje član Upravnog vijeća ESB-a.

Izvor: Agencije