Konačni rezultati popisa u Hrvatskoj, pao broj vjernika
Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je u Hrvatskoj porastao broj Hrvata i pao broj Srba, dok je smanjen broj vjernika, uključujući katolike i pravoslavce i porastao broj ateista.
Po nacionalnoj strukturi u Hrvatskoj je porastao broj Hrvata i pao broj Srba, dok je smanjen broj vjernika, uključujući katolike i pravoslavce i porastao broj ateista, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) koji je objavio novi set podataka popisa stanovništva za 2021, prenosi Hina.
Prema vjerskoj pripadnosti, katolika je u 2021. bilo 78,97 posto, a prije deset godina 86,28 posto, pravoslavaca je 3,32 posto u odnosu na ranijih 4,44 posto. Muslimana je 1,32 posto u odnosu na ranijih 1,47 posto.
Broj osoba koje nisu vjernici i ateista ima 4,71 posto, dok se 1,72 posto osoba nije željelo izjasniti na pitanje o vjeri. Prema ranijem popisu stanovništva nevjernika/ateista bilo je 3,81 posto, dok se 2,17 posto osoba nije željelo izjasniti na pitanje o vjeri.
Rezultati Popisa 2021. pokazuju da udio Hrvata u nacionalnoj strukturi stanovništva iznosi 91,63 posto, Srba 3,20 posto, Bošnjaka 0,62 posto, Roma 0,46 posto, Talijana 0,36 posto i Albanaca 0,36 posto, dok je udio ostalih pripadnika nacionalnih manjina pojedinačno manji od 0,30 posto.
Popis 2011. pokazao je da je udio Hrvata u nacionalnoj strukturi stanovništva 90,42 posto, Srba 4,36 posto, Bošnjaka 0,73 posto, Italijana 0,42 posto, Albanaca 0,41 posto, Roma 0,40 posto, dok je udio ostalih pripadnika nacionalnih manjina pojedinačno bio manji od 0,40 posto.
U svim županijama zabilježen pad stanovništva
Udio osoba koje su se u popisu 2021. regionalno izjasnile iznosi 0,33 posto, a osoba koje se nisu željele izjasniti iznosi 0,58 posto.
Prema maternjem jeziku, 95,25 posto osoba izjasnilo se da im je maternji jezik hrvatski, a 1,16 posto osoba izjasnilo se da im je maternji jezik srpski. Udio osoba s nekim drugim maternjim jezikom pojedinačno je manji od 1,00 posto.
Prema popisu stanovništva 2011. 95,60 posto osoba reklo je da im je maternji jezik hrvatski, a za 1,23 posto osoba maternji jezik jest srpski. Udio osoba s nekim drugim maternjim jezikom pojedinačno je manji od jedan posto.
Od ukupnog broja stanovnika Republike Hrvatske njih 99,24 posto ima hrvatsko državljanstvo, dok je stranih državljana 0,74 posto ili 28.784.
Hrvatska prema Popisu 2021. ima 3.871.833 stanovnika od čega 1.865.129 muškaraca (48,17 posto posto) i 2.006.704 žene (51,83 posto). U odnosu na Popis 2011., broj stanovnika smanjio se za 413.056 osoba ili 9,64 posto.
U svim županijama smanjen je ukupan broj stanovnika te je najveći relativni pad broja stanovnika prisutan u Vukovarsko-srijemskoj županiji (20,28 posto), Sisačko-moslavačkoj županiji (19,04 posto), Požeško-slavonskoj županiji (17,88 posto), Brodsko-posavskoj županiji (17,85 posto) te u Virovitičko-podravskoj županiji (17,05 posto).
Udio stanovništva u dobi od 0 do 14 godina iznosi 14,27 posto, a udio stanovništva u dobi od 65 i više godina iznosi 22,45 posto.