Roth: EU na Balkanu mora oživjeti perspektivu članstva

Predsjednik vanjskopolitičkog odbora njemačkog Bundestaga upozorava da “na zapadnom Balkanu bjesni neumoljivo takmičenje sistema, i to između liberalne demokratije i autoritarnih režima Rusije i Kine”.

Već i prije učlanjenja, EU bi sa zemljama kandidatima trebao još uže sarađivati u važnim oblastima poput sigurnosti, energetike i infrastrukture, smatra Roth (EPA)

Europska unija je na Zapadnom Balkanu prokockala puno vremena i povjerenja i, ako želi pobijediti u takmičenju sa Rusijom i Kinom, mora oživjeti perspektivu članstva, ali tako da kandidati odmah osjete neke koristi članstva u EU, ocijenio je predsjednik vanjskopolitičkog odbora njemačkog Bundestaga Michael Roth, prenosi agencija Beta.

Roth je u autorskom tekstu za dnevnik Die Zeit naglasio da Europa mora odlučnim koracima pokazati da je saradnja sa liberalnim demokratijama puno atraktivnija i održivija od saradnje sa autoritarnim režimima.

Ruska agresija na Ukrajinu, prema ocjeni Rotha, probudila je EU iz njenog dubokog geopolitičkog sna i učinila „da ona ponovo otkrije jedan od svojih najuspješnijih instrumenata – politiku proširenja“. Ta politika je, piše njemački političar, bila „motor mira, demokratije, vladavine prava i blagostanja u Europi, a sad je vrijeme da se ta uspješna priča dosljedno nastavi i u Istočnoj Europi i na Zapadnom Balkanu“.

„Povratak rata u Europu nas je doveo do spoznaje da je stabilizacija i integracija naših istočnih i jugoistočnih susjeda i u našem, a i prije svega u našem interesu. Zato proces proširenja treba reformirati na taj način da ljudi u zemljama kandidatima već i prije formalnog članstva postepeno profitiraju od prvih prednosti EU“, naveo je Roth, koji je od 2013. do 2021. bio državni sekretar u Ministarstvu vanjskih poslova Njemačke.

Šest prijedloga

On je ukazao kako bi za takvu reformu pristupnog procesa, kojom bi zemlje kandidati bile korak po korak uvezane u strukture EU i prije formalnog članstva, kao smjernice moglo poslužiti šest prijedloga.

Kao prvo, predstavnici zemalja kandidata koje su u okviru pregovora postigle zadovoljavajući napredak u oblasti demokratije, vladavine prava i dobroj vladavini, trebale bi već sada redovno prisustvovati sastancima Europskog vijeća i odabranim sastancima Vijeća ministara EU, a odluku o tome bi kvalificiranom odlukom donosili Vijeće EU i Europski parlament na preporuku Europske komisije.

Već i prije učlanjenja, EU bi sa zemljama kandidatima trebao još uže sarađivati u važnim oblastima poput sigurnosti, energetike i infrastrukture, smatra Roth.

On smatra kako je, posebno imajući u vidu dolazak zime, neophodno osigurati snabdjevenost regije energijom, a i da bi postepeni pristup europskom zajedničkom tržištu bio primamljiv podsticaj za kandidate na putu u EU.

Pretpristupna pomoć za podršku integracionim naporima trebala bi, prema Rotovom mišljenju, biti znatno povećana, kako bi se popunile investicione praznine i smanjila privlačnost kineskih kredita.

Njemački političar savjetuje i da u implementaciji i kontroli projekata koje finansira EU bude osnažena uloga većinski proeuropskog civilnog društva, naprimjer putem obaveznih konsultacija.

Jedan od prijedloga je i da članice EU preuzmu i “kumstva” za pojedine zemlje kandidate, kako bi tehnički i politički iz neposredne blizine posmatrali i podržali njihov europski put.

Konačno, Roth smatra kako bi odluka o početku pristupnog procesa i otvaranju, odnosno zatvaranje pregovaračkih poglavlja ubuduće u Vijeću EU trebala biti donošena kvalificiranom većinom, umjesto kao do sada konsenzusom.

Neumoljivo takmičenje sistema

Roth u tekstu upozorava da “na zapadnom Balkanu bjesni neumoljivo takmičenje sistema, i to između liberalne demokratije i autoritarnih režima Rusije i Kine”.

Zbog ustezanja i oklijevanja EU dovelo nastao je, kako navodi, politički i ekonomski prazan prostor u koji su se sa velikom odlučnošću ugurali drugi akteri, koji ne samo što odbacuju vrijednosti i interese EU, nego se i bore protiv njih.

Od tih aktera, kako je naveo, Rusija potpiruje nerede kako bi destabilizirala Zapadni Balkan i tako spriječila dalju eurointegraciju regije. „A tamo gdje EU ne čini dovoljno, ili to čini prekasno, Putin se nudi kao spasilac u nevolji, na primjer u snabdjevanju energentima”, piše Roth.

Cilj Kine sa druge strane, prema ocjeni Rotha, jeste da kroz izgradnju ekonomskih veza proširi svoj utjecaj na Zapadnom Balkanu, i to posebno kroz velike investicije u infrastrukturu. „Pri tome se, međutim, obećanja i stvarnost rijetko kada podudaraju, jer mnogi od najavljivanih projekata nisu nikad realizirani ili se jako sporo ostvaruju. Osim toga, pod velikim znakom pitanja je ekonomska korist od projekata koje finansiraju kineske banke, a realiziraju kineske kompanije sa kineskim radnicima i kineskim materijalom”.

Roth u tekstu piše da EU ne treba zazirati od tog takmičenja, ako misli da državama Zapadnog Balkana vjerodostojno pokaže da je saradnja sa liberalnim demokratijama u konačnici atraktivnija i održivija od saradnje sa autoritarnim režimima. „Jedna velika većina građana regije i dalje vidi svoju zemlju u budućnosti u EU, uprkos razočarenjima i prekršenim obećanjima“, navodi Nijemac.

„Predložena reforma rezultirala bi postepenim pristupnim procesom koji bi dugi put učinio privlačnijim i države Zapadnog Balkana jače vezao za EU, a ne bi ublažio stroge kriterije za članstvo”, naveo je predsjednik vanjskopolitičkog odbora njemačkog Bundestaga.

Izvor: Agencije