Crnogorski tužioci ispituju ulogu bivšeg čelnika vojske u granatiranju Splita

Crnogorski mediji ranije su penzionisanog admirala Dragana Samardžića doveli u vezu sa granatiranjem Splita i okolice 1991. godine.

Brodovi JRM pogodili su 15. novembra 1991. godine civilne objekte, stradalo je dvoje civila, pet je povrijeđeno, a jedan pripadnik hrvatskih oružanih snaga je ranjen (EPA)

Crnogorsko Specijalno tužilaštvo pokrenulo je istragu protiv dugogodišnjeg čelnika Vojske Crne Gore, penzionisanog admirala Dragana Samardžića, nakon što je dnevnik Vijesti objavio tekst koji ga povezuje sa učešćem u granatiranju Splita i okolice 1991. godine.

Podgorički dnevnik Vijesti u tekstu pod naslovom ‘Granatiranje Splita i uloga Dragana Samardžića’ od 7. avgusta navodi da je Samardžić kao poručnik tadašnje jugoslavenske ratne mornarice (JRM) učestvovao u napadu Taktičke grupe “Kaštela” na Split i okolicu 15. novembra 1991, prenosi Hina.

Tada su brodovi JRM pogodili civilne objekte, stradalo je dvoje civila, pet je povrijeđeno, a jedan pripadnik hrvatskih oružanih snaga je ranjen.

Zbog tog granatiranja, podsjećaju podgorički mediji, hrvatski sudovi procesuirali su 31 pripadnika JRM-a uglavnom u odsutnosti i oni su proglašeni krivim i osuđeni na visoke zatvorske kazne.

Tužilaštvo utvrđuje postojanje odgovornosti

Tužilaštvo je Vijestima saopćilo da je formiralo krivični predmet protiv bivšeg načelnika Vojske Crne Gore Samardžića, “radi utvrđivanja sumnje da su učinjena krivična djela ratnih zločina u jesen 1991. u Dalmaciji”.

Samardžić kojeg – kako podsjećaju crnogorski mediji – hrvatske vlasti službeno nikada nisu istraživale ni procesuirale, na Twitteru je napisao kako “potpuno miran čeka poziv tužilaštva jer nikad nije učinio ništa suprotno zakonu i Ženevskoj konvenciji”.

Nakon objave teksta, novinaru Siniši Lukoviću prijećeno je i brutalno je vrijeđan s anonimnih profila na Facebooku.

Dragan Samardžić je nakon raspada JRM-a karijeru nastavio u Mornarici Vojske Srbije i Crne Gore, a nakon proglašenja crnogorske nezavisnosti devet godina bio je načelnik Generalštaba crnogorske vojske. Nakon toga otisnuo se u diplomatiju i bio vojno-diplomatski predstavnik Crne Gore u Austriji, a od marta 2020. do odlaska u mirovinu bio je vojni predstavnik Crne Gore pri NATO-u i EU-u.

Izvor: Agencije