U Srbiji gotovo 10.000 migranata, neophodan dodatni smještaj prije zime

Na teritoriji Srbije trenutno je gotovo 10.000 migranata i dvostruko ih je više u odnosu na decembar 2021. godine, a prije dolaska zime trebalo bi razmisliti o širenju raspoloživih smještajnih kapaciteta, upozorio je dužnosnik nevladinog Centra za pomoć tražiteljima azila.

Riječ je o gotovo 10.000 ljudi koji se nalaze u Srbiji, ali ih je samo 4.000 u kampovima i prihvatilištima, a ostali su ili u privatnom smještaju ili na otvorenom, rekao je izvršni direktor Centra Radoš Ðurović agenciji Tanjug.

Najviše je Afganistanaca – oko 40 posto od ukupnog broja, među kojima je sve više mladih, jedva ili tek punoljetnih, koji bježe od talibanskog režima.

Po broju pridošlih u Srbiju slijede Sirijci, Pakistanci, te migranti iz Bangladeša, Iraka i drugih zemalja Bliskog istoka.

Đurović je Tanjugu rekao da je s obzirom na povećan broj ulazaka s juga, uz vraćanje u zemlju značajnog broja ljudi na sjevernim granicama, sve veći problem krijumčarenje s kojim se teško boriti, a sve je intenzivnije.

U Srbiju svakog dana iz smjera Sjeverne Makedonije uđe više od 450 ljudi, a svakodnevno protjerivanje i do 600 ilegalnih migranata iz smjera Mađarske, Rumunije i Hrvatske ide na ruku krijumčarima.

“Proterivanje i novi priliv samo usmeravaju te ljude u ruke krijumčarima, a ljudi željni da se što pre domognu neke od zapadnih zemalja spremni su platiti i biti eksploatisani. To je ogroman i unosan posao za krijumčare”, upozorio je Ðurović.

Krijumčari migranata

Jednog čovjeka, za razliku od droge i oružja koje se prenese jednom, može se krijumčariti bezbroj puta što, kako je istakao Đurović, krijumčarima omogućava da “zarađuju na muci migranata, a zbog toga se u taj posao uključuju i domaći građani”.

Tokom ljeta broj izbjeglica i migranata povećan je gotovo dvostruko u odnosu na kraj 2021. i često ih se sreće uz autoceste i u pograničnim područjima uz Mađarsku i Hrvatsku.

Đurović je naveo da je, nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, više od 52.000 ljudi iz te zemlje ušlo u Srbiju, a od toga ih je nešto više od 10.000 ostalo i prijavilo boravak.

“To nisu male brojke, međutim ti ljudi se ovde lako snalaze, još uvek troše svoj novac, mogu raditi i pomažemo im da dobiju radne dozvole, da se zaposle”, rekao je dodavši da neki od njih imaju poslovne ili porodične i prijateljske veze u Srbiji.

Ðurović je kao dobar potez pohvalio odluku Vlade Srbije da odlukom o privremenoj zaštiti omogući Ukrajincima da ne budu u “sivoj zoni”, ali da kompletan sistem “nije proveo tu odluku na efikasan način”, pa mnogi i dalje imaju problema s pristupom zdravstvenoj zaštiti, tržištu rada, uključivanju u obrazovni sistem…

Ðurović je rekao da Srbija nema dovoljno kapaciteta za sve koje Mađarska vraća sa svoje teritorije i da je u kampu u Subotici samo 200-250 mjesta, a duž granice je i do 4.000 ljudi.

“Moramo povećati kapacitete. Sada smo već u nekoj situaciji humanitarne krize, jer su ljudi na otvorenom, gladni, žedni, potrebna im je pomoć… U ovom uvodu u drugu polovinu godine trebamo razmišljati o širenju krize, a proširenje kapaciteta je neophodno”, upozorio je direktor beogradskog Centra za pomoć tražiteljima azila.