Evropski parlament prozvao Dodika i zatražio reforme u BiH

U izvještaju se potvrđuje evropske perspektive Bosne i Hercegovine i traži provedbe reformi, ali i upozorava na pitanje Izbornog zakona i štetne politike vodstva bh. entiteta Republika Srpska.

Zastupnici su pozvali Bosnu i Hercegovinu na provedbu sankcija Evropske unije Rusija i upozorili da Moskva ima interes destabilizirati zemlju (EPA - Ilustracija)

Evropski parlament u srijedu je usvojio je izvještaj o Bosni i Hercegovini za 2021. godine, koji, kao i prethodnih godina, potvrđuje evropske perspektive te zemlje i traži provedbe reformi, ali i upozorava na pitanje Izbornog zakona i štetne politike vodstva bh. entiteta Republika Srpska.

Izvještaj su zastupnici u EP-u usvojili sa 479 glasova za, 81 protiv i 75 suzdržanih, prenosi Hina.

Izvještaj Paula Rangela ističe dvije glavne prepreke napretku Bosne i Hercegovine prema integraciji u Evropsku uniju: bojkotiranje i povlačenje vodstva i predstavnika RS-a iz državnih institucija, konkretno Milorada Dodika, i zastoj u pregovorima o reformi Izbornog zakona u entitetu Federacija Bosne i Hercegovine.

U izvještaju se poziva na ujednačene izborne i ustavne reforme u skladu s načelima EU-a te odlukama međunarodnih i domaćih sudova, što uključuje jednakost tri konstitutivna naroda i svih građana.

Dodik odletio u Sankt Peterburg kod Putina

Izražava se žaljenje zbog nedostatka političke volje aktera sa svih strana da osiguraju uspješno okončanje pregovora o hitnoj reformi Izbornog zakona Bosne i Hercegovine.

Zastupnici su pozvali Bosnu i Hercegovinu na provedbu EU sankcija Rusiji i upozorili da Moskva ima interes destabilizirati zemlju.

“Bosna i Hercegovina je na raskrsnici i sada je najvažnije je da izađe iz slijepe ulice, u koju su je doveli secesionizam čelništva RS-a i neuspjeh da se pregovorima riješi pitanje izbornih i ustavnih reformi”, rekao je Michael Gahler (Evropska narodna partija – EPP) u ime izvjestitelja.

Gahler je pozvao EU da uvede sankcije za Milorada Dodika, koji je, nakon što se u Briselu obavezao na provedbu reformi, “odletio u Sankt Peterburg, na susret s [ruskim predsjednikom] Vladimirom Putinom i odbio osuditi rusku agresiju na Ukrajinu”.

Pozvao je na kompromis  izbornim i ustavnim reformama, predloživši da “ako se, s jedne strane, Izborni zakon [Bosne i Hercegovine] mijenja u skladu sa željama hrvatskih građana, onda bi se, s druge strane, opseg prava veta u Domu naroda možda mogao svesti na najvažnije tačke”.

Evropski komesar za krizne situacije Janez Lenarčič napomenuo je kako je Bosni i Hercegovini 23. juna Evropsko vijeće poslalo jasnu poruku da će dobiti status kandidata za EU ako provede osnovne reforme u skladu sa 14 prioriteta koje je utvrdila Evropska komisija, od poštivanja demokratskih normi, vladavine prava, temeljnih prava do reforme javne uprave.

Reforme protiv korupcije i osnažiti vladavinu prava

“Sada u oktobru trebaju biti provedeni pošteni i slobodni izbori. Samo konkretnom provedbom reformi Bosna i Hercegovina će pokazati da zaslužuje status kandidata”, rekao je zastupnicima Lenarčič.

Štetne politike u BiH, promašene u Briselu

Zastupnici u Evropskom parlamentu podržali su evropsku perspektivu Bosne i Hercegovine i vezanje statusa kandidata s provedbom reformi, ali i ukazivali na propuste Brisela.

Više zastupnika upozorilo je na štetne politike Milorada Dodika i njegove veze s Rusijom.

U ime kluba socijaldemokrata Dietmar Koster složio se da Bosni i Hercegovini treba dati status kandidata, ali je napomenuo da za to ona “treba provesti reforme protiv korupcije i osnažiti vladavinu prava”.

Njegov stranački kolega Andreas Schieder dodao da Bosna i Hercegovina mora izvršiti preuzete obaveze, no za to je “potrebna značajna promjena ponašanja političkih čelnika, posebno određenih entiteta”, poručio je Schieder.

Slovenski eurozastupnik Klemen Grošelj je u ime kluba liberala Renew ocijenio je da djelovanje EU-a u Bosni i Hercegovini “nije ni geopolitičko, ni strateško”, ali da je Bosna i Hercegovina, bez obzira na sve probleme, zaslužila status kandidata.

“Kao pijani se držimo 14 reformskih uvjeta, koji su nastali u sasvim drugom političkom i, prije svega, sigurnosnom kontekstu”, rekao je i ustvrdio da je neuspjeh Bosne i Hercegovine posljedica i nesposobnosti EU-a da djeluje jedinstveno.

Neodrživost sadašnjeg Izbornog zakona

“EU mora odlučno, uz jasan okvir uvjetovanja u metodologiji proširenja, prekinuti igre mačke i miša koje igramo s raznim domaćim političarima. Takve promjene neće se svidjeti mnogim domaćim političarima, ali ionako se njima predugo uzaludno bavimo”, pozvao je Grošelj.

U ime kluba Zelenih Tineke Strik upozorila je da je ruska agresija na Ukrajinu “proces integracije učinila još hitnijim, jer destabilizacija regija ozbiljno prijeti”.

“Dodik ne može govoriti da je za pristupanje EU i istovremeno podržavati Putina i pokušavati razbiti Bosnu. HDZ [Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine] ne može uporno pokušavati da se zacementira etnička podjela diskriminatornim Izbornim zakonom koji narušava načelo jedna osoba – jedna glas”, rekla je.

Hrvatski eurozastupnici u raspravi su isticali potrebu poštivanja konstitutivnosti tri naroda i ukazivali na neodrživost sadašnjeg Izbornog zakona, po kojemu predstavnika Hrvata u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine mogu birati i Bošnjaci.

Željana Zovko (HDZ/EPP) je u obraćanju u ime pučana rekla da “Evropski parlament treba promicati poštivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma i Ustava Bosne i Hercegovine te poticati ispravnu provedbu odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine”.

Posebno je istaknula potrebu da se postigne napredak u izbornoj reformi.

Zovko i njene stranačke kolege su na konačnu verziju izvještaja o Bosni i Hercegovini priložili amandman koji se poziva na Strateški kompas, smjernicu vanjske i sigurnosne politike EU-a, koja poziva na podršku suverenitetu, jedinstvu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine, temeljenom na načelima jednakosti i nediskriminacije svih građana i konstitutivnih naroda, u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine.

Preglasavanje, nadglasavanje i izborni inženjering

HDZ-ova eurozastupnica Sunčana Glavak također je zatražila da se pristupi reformi Ustava i Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, “kako bi se taj ključni preduvjet koji često spominjemo mogao dovršiti za izbore u listopadu”.

Također je istaknula da je za Hrvatsku “posebno važno” da Bosna i Hercegovina dobije status kandidata i zato što “u njoj živi pola milijuna Hrvata”.

“Stabilnost i dugoročni opstanak Bosne i Hercegovine mogu se postići samo reformom Izbornog zakona, kojom bi se osiguralo da i Hrvati mogu sami izabrati vlastite političke predstavnike”, istaknuo je Tomislav Sokol, također HDZ-ov eurozastupnik.

Karlo Ressler je rekao da su prijedlozi koji ne uvažavaju prava tri konstitutivna naroda “potpuno pogrešni”, jer ohrabruju tendencije “preglasavanja, nadglasavanja i izbornog inženjeringa”, prisutne u politici predstavnika Bošnjaka, najbrojnijeg naroda u Bosni i Hercegovini.

Ladislav Ilčić iz Evropskih konzervativaca i reformista (ECR) ocijenio je da ” izvještaj ide u potpuno pogrešnom smjeru” i “pojačava problem, umjesto da ga rješava”.

“Jedino što može donijeti trajni mir za Bosnu i Hercegovinu je pravedan odnos među narodima”, rekao je i postavio pitanje zastupnicima mogu li zamisliti da u Belgiji “Valonci biraju političke predstavnike Flamanaca, kao što Bošnjaci biraju političke predstavnike Hrvata”.

Nezavisni zastupnik Mislav Kolakušić ustvrdio da je u Bosni i Hercegovini “najviše zakinut hrvatski narod” i problem Bosne i Hercegovine također pokušao približiti primjerom Belgije.

Neka na Belgiji pokažemo taj primjer

“Pretvaranje Bosne i Hercegovine u takozvanu građansku državu bez priznavanja nacionalnih entiteta – može, ali onda neka na Belgiji pokažemo taj primjer, neka se Valonci, Flamanci i Nijemci odreknu svojih prava i ja vjerujem da će Bosna i Hercegovina slijediti njihov primjer”.

Stavove hrvatskih zastupnika podržali su zastupnici Evropskih konzervativaca i reformista Assita Kanko i Angel Džambazki.

Kanko je upozorila da će ustrajavanje na unitarnijoj Bosni i Hercegovini imati suprotan učinak, a Džambazki je ocijenio “da je ovo izvještaj slab”.

“Hrvatskoj zajednici u Bosni i Hercegovini nisu zajamčena prava predstavljanja… Da bi postojala stabilnost u Bosni i Hercegovini, hrvatska zajednica mora biti ravnopravno zastupljena, ravnopravno zaštićena. Sve ostalo je usluga Beogradu i Kremlju”, rekao je bugarski konzervativac.

Izvor: Agencije