Centralna izborna komisija: Schmidtova rješenja dobra i provediva

Tehničke izmjene izbornog zakona Bosne i Hercegovine koje je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt predstavljaju dobra rješenja i moguće ih je provesti bez teškoća, izjavio je Suad Arnautović, predsjednik Centralne izborne komisije BiH (CIK).

Visoki predstavnik Schmidt u srijedu je donio odluku kojom se CIK-u daju veće ovlasti u nadzoru izborne kampanje, uključujući tu mogućnost drastičnog sankcionisanja kandidata i stranaka koje šire govor mržnje ili zloupotrebljavaju javne resurse za političku promociju.

Sam Schmidt je pojasnio kako je za takvim rješenjima posegnuo jer smatra neprihvatljivom svaku huškačku i ratnohuškačku retoriku.

Kažnjivim je postalo i lažno predstavljanje, poticanje na zloupotrebu tokom registracije birača ili glasanja kao i ometanje rada novinara koji prate izbornu kampanju.

Zabranjena kampanja prije službenog početka

Posebno je zabranjena i politička kampanja prije njenog službenog početka, a to je razdoblje od mjesec dana prije samih izbora.

Kandidatima i strankama koje prekrše te zakonske odredbe sada prijete kazne do 15.000 eura, a CIK ih može brisati s izbornih lista odnosno onemogućiti im sudjelovanje na izborima.

Arnautović je potvrdio kako se Schmidt prije donošenja odlike o nametanju takvih rješenja odnosno izmjenama izbornog zakona konsultirao sa članovima CIK-a.

“To je iznimno bitno jer sva rješenja koja se donesu trebaju biti i provediva. A ova rješenja su itekako provediva i ova Centralna izborna komisija ima kapacitet da ih provede”, kazao je Arnautović, prenijela je Hina.

Schmidt za sada odustao od političkih odluka

Prema bosanskohercegovačkim medijima, Schmidt je u Izborni zakon BiH planirao nametnuti i političke odredbe, uključujući i pravilo da bi jedan od tri konstutivna naroda u entitetu Federacija BiH imao svog delegata u federalnom Domu naroda iz nekog od 10 kantona, onda tog naroda mora biti najmanje tri posto od ukupnog stanovništava u tom kantonu.

No, takva najava potakla je proteste građana u Sarajevu, kao i osude bošnjačkih i građanskih stranaka, smatrajući je diskriminatornom. S druge strane, Hrvatska demokratska zajednica BiH (HDZ BiH), uključujući i službeni Zagreb, osudili su Schmidtovo odustajanje od uvođenja cenzusa, optužujući ga da je podlegao pritiscima.

Schmidt je pak u intervjuu za Deutsche Welle od četvrtka rekao kako “ne misli” da je cenzusu od tri posto “u toj formi primjenjiv”.

“Moja namjera je pronaći pravi način za rješavanje raznih manjih problema […] I tu se mogu osloniti na moje mogućnosti koje mi daju tzv. bonske ovlasti ako baš ne ide nikako drugačije”, rekao je Schmidt.

Odluke stupaju na snagu osam dana nakon objave

OHR je međunarodno ad hoc tijelo, kojeg čine ambasadori više stranih zemalja, formirano kako bi nagledalo provedbu Dejtonskog mirovnog sporazuma kojim je 1995. godine zaustavljen rat u Bosni i Hercegovini. Međunarodni predstavnik koji je na čelu OHR-a ima specijalne ovlasti intervenirati u zakonodavstvo Bosne i Hercegovine, tamo gdje domaće vlasti ne mogu postići dogovor.

Stručne službe CIK-a već su dobile zadatak pripremiti rješenja za provedbu Schmidtovih odluka koje stupaju na snagu osam dana nakon objave na mrežnim stranicama Ureda visokog predstavnika (OHR).

U CIK-u trenutno traje obrada prijava glasača iz inostranstva, a do sada je potvrđeno pravo na glasanje dopisnim putem za 68.000 takvih osoba.

Opći izbori u Bosni i Hercegovini zakazani su za 2. oktobar.