Građani imaju pravo na proteste, ali su pozivi političara licemjerni
Pozive iz političkih partija da se građani pobune protiv onoga za što su odgovorni njihovi čelnici sociolog i filozof Esad Bajtal nazvao je ‘licemjernim’.
Bosanskohercegovački sociolog i filozof Esad Bajtal rekao je da su najavljeni protesti u Sarajevu očekivani kao i da su oni demokratsko pravo građana, no nazvao je licemjernim to što na proteste pozivaju političke partije, uključujući vladajuću Stranku demokratske akcije (SDA), ne bi li se na taj način zaustavile najavljene izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine koje se za utorak očekuju iz Ureda visokog predstavnika međunarodna zajednice za BiH (OHR), što bi moglo dodatno produbiti etničku podjelu u zemlji.
„Građanski protesti … odbacivanje političke manipulacije, su civilizacijsko dostignuće, političko pravo, ustavno pravo, moralna ubaveza građana“, rekao je Bajtal Al Jazeeri ali „pozivati građane da se pobune protiv onoga što su oni napravili“ nazvao je „licemjerje“ koje građani trebaju zapamtiti i kazniti na parlamentarnim izborima u oktobru ove godine.
Zajedno sa njihovim koalicionim partnerima Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) desničara Milorada Dodika i Hrvatskom demokratskom zajednicom (HDZ BiH) Dragana Čovića, SDA ima skoro pa kontinuiranu vlast posljednje tri decenije u Bosni i Hercegovini, dok se zemlja sada ponovo nalazi na pragu političke, ekonomske i sigurnosne katastrofe.
“Mi znamo ko je vladao zemljom sve ovo vrijeme”, rekao je Bajtal.
Protestima opozicije priključila se i vlast
Opoziciona Socijaldemokratska partija (SDP BiH) pozvala je na mirne proteste danas ispred sjedišta Ureda visokog predstavnika u Sarajevu, nakon što je najavljeno da će Christian Schmidt nametnuti izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, nakon mjeseci bezuspješnih pregovora glavnih političkih partija u zemlji.
Prema napisima bosanskohercegovačkih medija, koje iz Ureda visokog predstavnika nisu ni potvrdili ni demantirali, predstavnik međunarodne zajednice Schmidt iskoristit će specijalne ovlasti i nametnuti izmjene Izbornog zakona u utorak, koje u slučaju Federacije BiH, jednog od dva entiteta u zemlji, uključuju cenzus za ulazak delegata u entitetski dom naroda, zbog čega bi Hrvati mogli ostati bez delegata u tom domu iz istočnog dijela zemlje jer ih tu živi jako mali broj, dok bi Bošnjaci mogli ostati ili bi broj bošnjačkih delegata bio reduciran iz zapadne Hercegovine.
Prema trenutnom Izbornom zakonu BiH, svaki od 10 kantona u Federaciji BiH u federalni Dom naroda daje najmanje po jednog predstavnika iz reda Hrvata, Srba i Bošnjaka.
HDZ BiH kritikuje da brojniji Bošnjaci u federalni Dom naroda biraju Hrvatima delegate iz onih dijelova Federacije gdje su Hrvati u manjini, uključujući i člana za državno predsjedništvo, zbog čega iz te političke partije i podržavaju nametanje novog izbornog zakona, no oponenti u takvoj eventualnoj Schmidtovoj odluci vide novu etničku podjelu zemlje, započeta etničkim čišćenjem u ratovima devedesetih godina.
Za izmjene Izbornog zakona BiH po najavljenom modelu snažno podržava i službeni Zagreb.
Ne znam opšte kako se došlo u ovu fazu, ali se dobro lobiralo kako bi se donijela odluka, rekao je predsjednik SDP-a Nermin Nikšić. Nije rekao da li je opozicija, uključujući i SDP, radila na tome da se zaustave potencijalne odluke koje iz SDP-a ocjenjuju katastrofanim za demokratske procese u BiH.
Na mirne proteste ispred sjedišta OHR-a u Sarajevu pozvala je i Demokratska fronta (DF) člana tročlanog državnog predsjedništva Željka Komšića, aktivist za prava Roma Dervo Sejdić i nekoliko drugih političkih partija i civilnih organizacija.
Naknadno, pozivima na proteste pridružila se i vladajuća SDA.
Na pitanje kako gleda da se pozivima opozicije na mirne proteste pridružila i vladajuća SDA, SDP-ov Damir Mašić je rekao kako je važno da na proteste izađe što više ljudi, i da ne bi trebalo biti podjela u ovom slučaju. Nema procjene o tome koliko građana bi moglo izađi na proteste.
Porotesti bi trebali početi od 19,00 sati, do kada će osoblje OHR vjerovatno napustiti zgradu, no Mašić kaže da ranije okupljanje ne bi imalo smisla zbog visokih temperatura i zaposlenih građana.
OHR je međunarodno ad hoc tijelo, kojeg čine ambasadori više stranih zemalja, formirano kako bi nagledalo provedu Daytonskog mirovnog sporazuma koji je 1995. godine zaustavio rat u Bosni i Hercegovini. Međunarodni predstavnik koji je na čelu OHR-a ima specijalne ovlasti intervenirati u zakonodavstvo Bosne i Hercegovine, tamo gdje domaće vlasti ne mogu postići dogovor.