Izvjestitelj Bundestaga: Hrvatska politika prema BiH ne koristi nikome

Politika službenog Zagreba prema Bosni i Hercegovini ne koristi ni Hrvatskoj, ni regiji, ni Evropskoj uniji, tvrdi Adis Ahmetović, izvjestitelj Bundestaga za Zapadni Balkan, koji smatra da je u Bosni i Hercegovini građanski model moguć.

Ahmetović, 28-godišnji je političar vladajućih njemačkih socijaldemokrata, u Zagrebu je boravio nedugo nakon što je u Berlinu javnosti predstavljena rezolucija o Bosni i Hercegovini koju je vladajuća koalicija podnijela parlamentarnim odborima.

Za agenciju Hina naglasio je da je takvu rezoluciju bilo važno donijeti jer je ruska invazija na Ukrajinu pokazala šta se može dogoditi ako prevladaju etničke provokacije, separatizam i autoritarna politika.

Njemački zastupnici u rezoluciji traže snažniji angažman Berlina u Bosni i Hercegovini u vrijeme “sve većih napetosti i separatističkih tendencija”.

Žele i da se na nivou EU-a sankcioniraju pojedinci koji destabiliziraju tu državu.

‘Milorad Dodik i Dragan Čović zagovaraju secesionizam’

U rezoluciji su izdvojena imena Milorada Dodika, člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda srpskog naroda, i Dragana Čovića, predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

Dijelu kritičara zasmetalo je što se u rezoluciji se ne spominje ime Bakira Izetbegovića, do predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

Vladajući u Njemačkoj su “protiv svih nacionalističkih pokreta u Bosni i Hercegovini”, naglašava Ahmetović.

“Na prvoj stranici inicijative jasno piše da smo protiv bošnjačkog, srpskog i hrvatskog etnonacionalizma.”

Ahmetović ističe da su Dodik i Čović navedeni jer zagovaraju secesionizam, što je kriterij za uvođenje sankcija – Dodik prijeti otcjepljenjem bh. entiteta Republika Srpska, a Čović govori o osnivanju trećeg entiteta.

Njemački zastupnik kazao je kako ni od koga iz hrvatskih vlasti nije jasno čuo javno protivljenje ideji trećeg entiteta.

Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) Bosne i Hercegovine, na čijem je čelu Čović, i Savez nezavisnih socijaldemokrata (BiH), čiji je predsjednik Dodik blokiraju zakone i institucije, čime zaustavljaju njeno približavanje prema EU, rekao je.

Ahmetović smatra kako većina stanovnika Bosne i Hercegovine, bez obzira za nacionalnost, želi građansko uređenje i napuštanje etničkih principa pri biranju vlasti, suprotno političkim elitama.

‘Sve tri strane bh. vodstva žele zadržati etnički princip’

Izborni zakon koji uzima u obzir etnički pristup “ne postoji nigdje u svijetu, osim u jednoj državi” – Libanu, koji je godinama nestabilan, kazao je Ahmetović.

U toj bliskoistočnoj zemlji predsjednik je biran iz redova maronita, premijer je sunit, a predsjednik parlamenta šiit.

“Ako je to vizija za državu poput Bosne i Hercegovine, onda je pogrešna.”

Ahmetović kaže da mu je jasno zašto “sve tri strane” bosanskohercegovačkog vodstva žele zadržati etnički princip.

“Oni se time hrane i održavaju na vlasti.”

Njemački izvjestilac smatra kako nije naivno vjerovati da bi u građanskoj Bosni i Hercegovini ljudi birali neovisno o etničkom predznaku, pa da predsjednik jednog dana bude pripadnik srpskog ili hrvatskog naroda.

“Ja se zovem Adis Ahmetović i dobio sam najviše glasova u Hannoveru”, kazao je.

“U Crnoj Gori je premijer Albanac. Zašto se ne može raditi na tome i u Bosni i Hercegovini?”, pita Ahmetović.

Za Željka Komšića, člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda, kojeg pojedini hrvatski političari kritiziraju da je u to tijelo ušao zahvaljujući glasovima Bošnjaka, Ahmetović kaže da je izabran po zakonu.

‘Između slobode i neslobode, demokratije i autokratije’

Njemu Komšić, “koji je bio već na audijenciji kod pape”, objektivno pripada konstitutivnom narodu Hrvata u Bosni i Hercegovini.

Tvrdi da on to nije u očima HDZ-a jer “ne vodi konzervativnu i etničku politiku, nego traži građansku državu”.

Ahmetović je za Srbiju kazao kako je možda mogla održavati bliske odnose i sa Zapadom i sa Rusijom, da je čak i mogla biti “most između EU-a” i Moskve, no da se nakon ruske invazije na Ukrajinu mora odlučiti je li i dalje vjerna evropskom putu.

“Ovo nije samo rat za teritoriju, nego je i sukob vrijednosti – između slobode i neslobode, demokratije i autokratije.”

Rekao je kako je “velika sramota” to što Sjeverna Makedonija nije dobila status kandidata za članstvo u EU iako je čak i promijenila ime kako bi joj Grčka uklonila veto.