Scholz: Ko želi u Evropu mora prihvatiti cijeli režim EU-a

Njemački kancelar poručio je u Prištini da ko želi u Evropsku uniju mora prihvatiti kompletan režim koji je vezan za Uniju.

Olaf Scholz je istakao da sporazum Kosova i Srbije mora riješiti i pitanje priznavanja (AP)

Njemački kancelar Olaf Scholz poručio je u petak da ko želi u Evropsku uniju mora prihvatiti čitav režim koji je vezan za Uniju, što znači sve sporazume, stavove o demokratiji, otvorenosti društva, zajedničku politiku prema drugim zemljama, kao i režim sankcija prema Rusiji.

Kancelar je, na konferenciji za novinare s premijerom Kosova Albinom Kurtijem u Prištini, istakao da ruska agresija na Ukrajinu zahtijeva jasno pozicioniranje, prenosi Tanjug.

Scholz je, na pitanje da li se Srbija mora odlučiti između EU-a i Rusije, to jest za sankcije, “umjesto da dalje profitira od ruskog plina”, naglasio da niko u pristupnom procesu ne treba ima bilo kakve iluzije i da je jasno da je “put ka Evropi put ka Evropi”.

Na drugoj strani, u vezi sankcija prema Rusiji, on je okarakterizirao Kosovo kao pouzdanog partnera, koji je podržao sve mjere EU-a.

Kada je riječ o dijalogu Srbije i Kosova, Scholz je kazao da trenutna dešavanja na tlu Evrope pokazuju koliko su važni mir i stabilnost.

‘Najesen će oživjeti Berlinski proces’

“Važno je da se dogovori sveobuhvatni sporazum, koji će doprinijeti regionalnoj stabilnosti. Dijalog je put koji Kosovu otvara dalju evropsku perspektivu. Konstruktivno ponašanje je zbog toga u interesu svih građana Kosova, a politički dogovor je najvažniji preduvjet za investicije, radna mjesta i perspektivu za mlade”, podvukao je on.

Scholz je istakao da sporazum mora riješiti i pitanje priznavanja, jer je nezamislivo da dvije zemlje koje se međusobno ne priznaju postanu članice EU-a.

S tim u vezi pozvao je obje strane da u dijalogu priđu jedna drugoj.

Ukazao je da je održan razgovor, u maju u Berlinu, i da su tada pokrenuta pojedinačna pitanja, za koja se nada da će uslijediti konkretni napredak, naprimjer kada je riječ o energetici.

“To je nešto gdje na je kraju potreban veliki pragmatizam, za rješenje velike teme budućnosti. Želimo podstaći pristupni proces, a za to je potrebno rješenje između te dvije zemlje”, ponovio je on.

Najavio je da će najesen ponovo oživjeti Berlinski proces i da će lidere regije pozvati na sastanak u Berlin.

Posebno je naglasio da regija mora napredovati u stvaranju zajedničkog tržišta.

‘Otvoreni Balkan’ i zajedničko tržište

Rekao je da će se zalagati u EU za podsticanje pristupnog procesa zemalja Zapadnog Balkana, ističući da je važno da EU pokaže da ozbiljno želi pristupni proces i da svi imaju realnu šansu koji se trude da ispune uvjete.

Naglasio je da je stav cijele njemačke vlade da treba podržati pristupni proces EU-a na Zapadni Balkan i dodao da će sve učiniti na tom polju, ali da najviše zavisi od samih zemalja regije.

Prenio je da je vidio da je u Evropi pristupni proces Balkana ponovo u fokusu i da su sada neke zemlje, koje su do skoro bile uzdržanije, pozitivnije prema približavanju zemalja regije Uniji.

Upitan za “Otvoreni Balkan”, Scholz je kazao da je za Njemačku veliki prioritet uspostavljanje zajedničkog tržišta na Zapadnom Balkanu i da postoje četiri oblasti iz Berlinskog procesa u kojima želi da se što prije postigne dogovor i da se realiziraju.

“Svi žele u EU, a u njoj važe prava slobode svakako, zato bi trebalo prije toga biti moguće da se te slobode ostvare među zemljama regije. To ne bi bila loša ideja”, objasnio je on.

Kurti je kazao da je, zbog tijesnih odnosa Rusije i Srbije, na Kosovu dalje potrebno prisustvo NATO-a.

Također je prenio da je odbrambeni budžet na Kosovu povećan za 55 posto, na nešto iznad 1,0 posto bruto domaćeg proizvoda.

Kurti: Mi smo kreativna i konstruktivna strana

Ocijenio je da je posjeta Scholza historijska, jer dolazi u vrijeme važno za Evropu i svijet, ali i dva dana pred godišnjicu ulaska NATO snaga poslije intervencije na Kosovu.

Zahvalio se Njemačkoj na podršci za članstvo u Vijeću Evrope i ponovio da Kosovo namjerava podnijeti zahtjev do kraja godine za prijem u članstvo NATO programa Partnerstvo za mir.

Kada je riječ o dijalogu sa Srbijom, Kurti tvrdi da se Kosovo pokazalo kao “kreativna i konstruktivna strana”, ali da Srbija blokira rješenja koja nude.

“To se pokazalo i kod posljednjeg sastanka oko energetike za četiri općine na sjeveru Kosova”, tvrdi on.

Apelirao je na sve države Zapadnog Balkana da se postigne sporazum o slobodi kretanja i međusobnog priznavanja diploma.

Kurti je istakao da jedva čeka da se ponovo oživi Berlinski proces.

Izvor: Agencije