Analiza CNN-a: Dogovor Srbije o ruskom gasu izaziva novu glavobolju za EU

Dogovor Vučića sa Putinom o isporuci ruskog gasa bio je gorka pilula za zvaničnike i diplomate u Briselu koji su u isto vrijeme dogovarali paket sankcija koje se tiču ruskih energenata.

Poteškoće koje Srbija zadaje Briselu ne završavaju se samo sa sankcijama, navodi CNN (EPA)

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić objavio je u nedjelju da je njegova zemlja napravila novi trogodišnji ugovor o snabdijevanju gasom sa ruskim državnim energetskim dobavljačem Gazpromom.

Ovim potezom Vučić je zadao novu glavobolju zapadnom savezu protiv Rusije, pogotovo Evropskoj uniji, piše CNN.

Istovremeno sa ovim dogovorom, na drugoj strani kontintenta, evropski lideri su pregovarali o šestom paketu sankcija protiv Moskve. Konačni dogovor, najavljen kasno u ponedjeljak, uključivao je djelomičnu zabranu uvoza ruske nafte u EU.

Brisel je bio prisiljen da napravi iznimku za naftu koja se uvozi u Mađarsku, Slovačku i Češku putem naftovoda, kako bi svi pristali na paket sankcija.

Iako Srbija nije članica EU, njen strateški cilj je članstvo, kao i njegovih susjeda. EU želi da se proširi na istok i vidi Zapadni Balkan kao ključ za evropsku sigurnost, još više nakon ruske invazije na Ukrajinu.

Vučić je u aprilu, piše CNN, ponovo osvojio mjesto predsjednika na izborima. Od svih balkanskih država, dodaje se, Srbija se vidi kao ključna, iz mnogo razloga.

“Njena veličina, populacija i geografska lokacija čini je glavnim geopolitičkim igračem u regiji… Ako želite da razgovarate o budućnosti Bosne i Hercegovine ili Kosova, morate imati vladu Srbije u prostoriji”, navodi se u tekstu.

“Međutim, Srbija je također veoma zavisna od Rusije što se tiče gasa. Također vojno sarađuje sa Moskvom. Ukratko, Srbija ima ogromne benefite od svog odnosa sa Rusijom, pa čak i ako dobije članstvo u EU, neće željeti da spali mostove prijateljstva sa Kremljom. Ovo stvara dvije uporedne stvarnosti za EU, koje su, kada se stave jedna pored druge, poprilčno nepomirljive. Srbija je toliko velika i važna da je ključna za projekat proširenja EU, kojim se žele ojačati i proširiti evropske vrijednosti, stabilnost i sigurnost. Također je toliko velika i važna da može praviti dogovore sa Rusijom, Kinom i EU u isto vrijeme, kako god joj odgovara, i još da pri tome bude miljenica Brisela. Međutim, to bi se moglo promijeniti. Dok je Srbija podržala nekoliko UN rezolucija koje osuđuju rusku invaziju nije uvela sankcije Moskvi ili se uskladila sa sankcijama EU prema Moskvi, nešto što se očekuje od zemalja kandidatkinja”, piše CNN.

‘Gorka pilula’

Novi dogovor o ruskom gasu, kako strahuju neki evropski zvaničnici i analitičari, može biti korak previše za neke zemlje članice EU, dodaje se.

“Ako se zaključi, dogovor bi mogao uništiti nade onih koji su vidjeli priliku da se smanji ruski utjecaj u regiji”, kaže Filip Ejdus, profesor međunarodne sigurnosti na Univerzitetu u Beogradu.

Ejdus vjeruje da bi Vučić mogao tražiti svoj dio kolača. Predviđa da će predsjednik Srbije “zasigurno pružiti uvjerenja da Srbija ostaje na putu EU, dok će možda još uvijek očekivati bolju ponudu od njemačkog kancelara Olafa Scholza”.

Ipak, Ejdus upozorava da bi se ovakvo “kockanje moglo obiti o glavu ovaj put”, te da bi se povjerenje između dvije strane moglo narušiti trajno. Da li to znači da će pregovori o pristupanju stati ili će EU imati drugi pristup, ostaje da se vidi.

Međutim, ne može se poreći da je dogovor o gasu bio gorka pilula za zvaničnike i diplomate u Briselu.

“Zabrinuti smo. Usklađivanje zemlja izvan EU je važnije nego ikad, za zemlje u EU koje pokušavaju da drže liniju odbrane”, rekao je jedan viši EU zvaničnik za CNN, misleći najviše na Mađarsku.

Steven Blockmans, direktor istraživanja Centra za evropske politike, rekao je za CNN da od početka rata, “EU stavlja pritisak na treće zemlje, uključujući Kinu, da imaju sličan pristup sankcijama”. Stoga je, dodaje, ključno da zemlje koje pokušavaju da postanu članice EU prate politiku sankcija.

Nova evropska sigurnosna mapa

Poteškoće koje Srbija zadaje Briselu ne završavaju se samo sa sankcijama, navodi CNN.

Neke zemlje članice žele da ubrzaju proces za Ukrajinu, te smatraju da neusklađivanje Srbije sa EU prema Rusiji dovodi do toga da će zemlje koje žele da se usklade dobiti povlašteni tretman.

Druge države uopće ne žele pridruživanje Ukrajine ili zemalja Zapadnog Balkana, bojeći se da će to poremetiti balans EU jer bi istočne evropske zemlje dobile više moći u bloku nego što je to historijski utvrđeno sa dominacijom zapadnoevropskih država kao što su Njemačka ili Francuska.

Sve se ovo činilo možda nebitnim, ali je Putinova invazija na Ukrajinu stvorila priliku da se ponovo crta evropska sigurnosna mapa. Finska i Švedska žele da se pridruže NATO-u, dok druge države, prvenstveno Njemačka, povećavaju svoj budžet za vojsku i odbranu.

Velika Britanija koja je napustila Uniju, ipak još uvijek igra glavnu ulogu u ujedinjenom evropskom frontu.

“S druge strane, haos i nesigurnost također stvaraju prilike za ljude na poziciji kao što je Vučić. On je koristan i za Brisel i za Moskvu i očito osjeća da može igrati na obje strane”, zaključuje se u analizi CNN-a.

Međutim, činjenica da se dogovor o gasu sa Srbijom desio iste sedmice kada su se lideri EU sastali kako bi zabranili ruske energente oslikava koliko su neke stvari izvan kontrole Brisela.

Kako vrijeme odmiče, to bi moglo postati veoma osjetljivo pitanje za budućnost evropskog projekta.

Izvor: Agencije