Dan bijelih traka: Tri decenije od početka kampanje istrebljenja u Prijedoru

Bosna i Hercegovina se prisjeća 3.176 ubijenih i nestalih Prijedorčana, među kojima je 102 djece, tokom rata u BiH.

Ovo je bio početak kampanje istrebljenja u kojoj su provođene masovne egzekucije, silovanja, otvarani koncentracijski logori i činjeni drugi zločini (EPA)

Danas se obilježava Dan bijelih traka u znak sjećanja na 3.176 ubijenih i nestalih Prijedorčana tokom rata u Bosni i Hercegovini.

Među njima je i 102 djece, ubijene od 1992. do 1995. godine, čiji roditelji uporno traže podizanje spomenika, a gradske vlasti odbijaju.

Podsjetimo, simbolika bijelih traka dolazi iz 31. maja 1992. godine, kada su vlasti bosanskih Srba u Prijedoru (kasnije i u nekim drugim mjestima) izdale naredbu na lokalnom radiju kojom se naređuje nesrpskom stanovništvu da obilježi svoje kuće bijelim zastavama ili čaršafima, te da pri izlasku iz kuća stave bijele trake oko rukava.

Keraterm, Omarska, Tomašica…

Ovo je bio početak kampanje istrebljenja u kojoj su provođene masovne egzekucije, silovanja, otvarani koncentracijski logori i činjeni drugi zločini, a čiji je konačni ishod bio uklanjanje 94 posto Bošnjaka i Hrvata s teritorije bosankohercegovačke općine Prijedor.

Iz godine u godinu, simboličnim vezivanjem traka i ispisivanjem poruka na improviziranim prozorima, građani i udruženja godinama podsjećaju na stradanja, te ukazuju na diskriminaciju koja je mnoge Prijedorčane te 1992. godine odvela u smrt.

Zločini u Prijedoru su počeli napadima srpskih snaga na bošnjačka naselja na Mataruškom brdu 22. maja, zatim je uslijedio napad na Kozarac 24. maja, da bi potom uslijedilo otvaranje logora Keraterm, Omarska i Trnopolje između 26. i 30. maja gdje su počinjena strašna zvjerstva.

U ovim danima maja 1992. su tako počeli zločini u Prijedoru, odvođenje stanovništva u logore, masovne egzekucije i drugim zločinima.

Za zločine počinjene na prijedorskoj opštini do sada je doneseno 56 presuda i otkriveno je preko 400 masovnih grobnica, među kojima je i Tomašica, najveća masovna grobnica na Balkanu, otkrivena 2013. godine.

Zabrana mirne šetnje

Građanska inicijativa “Jer me se tiče” objavila je da je načelnik Policijske uprave Prijedor zabranio mirnu šetnju povodom Dana bijelih traka, prenijela je agencija Anadolija.

„Devet godina smo obilježavali Dan bijelih traka uz mirnu šetnju glavnom ulicom u pješačkoj zoni bez ijednog incidenta, kako od strane učesnika tako i od strane građana Prijedora. I ove godine smo uredno najavili skup i ispoštovali sve ono što Zakon o javnom okupljanju bh. entiteta Republika Srpska predviđa. Jutros nas je iznenadilo rješenje koje nam je uputio načelnik Policijske uprave Prijedor Sretoja Vujanović, da nam se zabranjuje mirna šetnja a dozvoljava samo okupljanje na Trgu majora Zorana Karlice i to u ograničenom vremenu od 12:00 do 13:00 sati“, navode iz Inicijative.

„Indikativno je da su nam tu naredbu uručili dan prije održavanja Dana bijelih traka i tako nas organizatore doveli u nepovoljan i ničim izazvan položaj. Naglašavamo da se to desilo na dan kada je istom ulicom prošla povorka zvanično najavljena kao obilježavanje ‘dana odbrane grada’. Ove godine su organizovane i druge slične povorke, a neke od njih su bile veoma uznemiravajuće, poput noćne šetnje sa bakljama 8. januara. Smatramo da nas je PU Prijedor ovim rješenjem dovela u diskriminirajući položaj u odnosu na lokalne vlasti i organizacije finansirane iz budžeta grada kojima su ovakva okupljanja dozvoljena. Time nam se krše temeljna ljudska prava i nepotrebno uznemiravaju porodice žrtava koje su u ovom danu komemorirale ubijene i nestale članove svojih porodica.”

Opasnost od nasilja

Kako se navodi dalje, u obrazloženju je između ostalog navedeno da je za taj dan prijavljeno više skupova i da bi dozvoljavanje svih tih okupljanja “došlo do ozbiljne opasnosti od nasilja”.

„Uputili smo žalbu Ministarstvu unutrašnjih poslova RS ali ona ne odlaže rješenje o zabrani i ograničenju. Prije deset godina je ista policijska uprava zabranila komemoraciju za 266 ubijenih žena i djevojčica u Prijedoru. Zbog te očite diskriminacije i kršenja ljudskih prava žrtava smo pokrenuli obilježavanje Dana bijelih traka, kao podsjetnik na maj 1992. godine kada je nesrpsko stanovništvo Prijedora Krizni štab opštine Prijedor natjerao da svoje kuće i stanove označe bijelim zastavama a ukoliko se kreću po gradu da stave bijele trake.“

Također, pozvali su sve one koji će prisustvovati obilježavanju Dana bijelih traka u Prijedoru da bijelu traku nose cijeli dan na vidljivim mjestima.

Izvor: Al Jazeera i agencije