EU raspravljao o BiH: Neslaganja o konstitutivnosti i sankcijama

Izvjestilac za Bosnu i Hercegovinu u Evropskom parlamentu Paolo Ranjel pripremio je izvještaj o kojem se diskutovalo u Evropskom parlamentu.

EU je jedinstvena po pitanju glavnog cilja, a to je BiH u EU (EPA)

Izvjestilac za Bosnu i Hercegovinu u Evropskom parlamentu Paolo Ranjel pripremio je izvještaj o kojem se diskutovalo u Evropskom parlamentu.

Ranjel je najavio da će u budućoj rezoluciji pozvati evropske institucije da iskoriste sva sredstva, uključujući i restriktivne mjere, protiv onih političara koji ugrožavaju funkcionalost države.

U Nacrtu rezolucije će, tvrdi, tražiti da se ograniče finansijska sredstva iz programa IPA 3, te da bi to trebalo biti uvjetovano povratkom predstavnika entiteta Republika Srpska u državne institucije. Također, zatražit će od Bosne i Hercegovine da uskladi vanjsku politiku s Evropskom unijom, uključujući sankcije Rusiji. U izlaganju pred Vanjskopolitičkim odborom, Ranjel je ocijenio da se i nakon tri decenije od početka rata, u BiH ugrožava suverenitet, teritorijalni integritet i Ustav.

O evropskom putu BiH i konstitutivnosti

Klemen Grošelj, slovenski europarlamentarac, rekao je kako Bosna i Hercegovina zaslužuje kandidatski status za Evropsku uniju. On je istakao važnost povlačenja poteza kako Bosna i Hercegovina ne bi žarište novog sukoba, prenosi agencija Patria.

“BiH mora biti država svojih građana. Jasan mi je donekle pojam konstitutivnih naroda, no EU mora tražiti da se provode presude Suda za ljudska prava. Što se tiče Izbornog zakona, ako postoji konsenzus za njegovu izmjenu onda uredu, ako ne, izbori se moraju održati po sadašnjem zakonu”, rekao je Grošelj.

Europarlamentarac iz Njemačke Dietmar Koster imao je Amandman na izvještaj koji je podnio Paulo Rangel. Koster je Amandman uložio na koncept konstitutivnih naroda.

“Žao mi je što u Izvještaju spominjete koncept konstitutivnih naroda. Mi želimo da bez obzira na etničku pripadnost, svaki čovjek ima ista prava – jedan čovjek, jedan glas”, kazao je Koster.

Njegov stav je da postoje razlike u stavovima po određenim pitanjima, ali da je EU jedinstvena po pitanju glavnog cilja, a to je BiH u EU. Smatra da Everopski parlament mora biti kritičniji prema angažmanu SAD-a i EU u pregovorima oko izmjene izbornog zakona u BiH jer su glavni pregovarači i dalje etnonacionalni lideri koji koče svaki napredak”.

Podrška održavanju izbora

Konstitutivnost je branila hrvatska zastupnica Željana Zovko. Kritičarima tog koncepta je poručila da zadiru u Ustav BiH, a to prema njenom mišljenju nije dobro.

“Specifičnosti konstitutivnih naroda moraju se poštovati. Tražim od ovog parlamenta da tako i postupi”, navela je Zovko.

Dala je podršku održavanju izbora, ali tako da se u obzir uzme Dejtonski mirovni sporazum. Iz stranke Zelenih su tražili osudu mješanja hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića u unutrašnja pitanja BiH. Oni su za jači angažman OHR-a u pravcu zaustavljanja antiustavnih aktivnosti Milorada Dodika. U tom pravcu zagovaraju jačanje misije “Althea” u BiH.

Viola von Cramon iz Njemačke je rekla kako “znaju da je situacija u BiH vrlo osjetljiva, te da se moraju jasno imenovati krivci”.

“Stoga Zeleni pozdravljaju sankcije protiv onih koji destabiliziraju državu”, kazala je Von Cramon. Dodala je kako se u Izvještaju navodi da se izbori moraju održati u predviđenom roku.

U najavi rasprave istaknuta je ocjena je da institucije sporo rade na procesu pristupanja Evropskoj uniji. Institucije su pozvane da ispune 14 ključnih prioriteta, uslova za dobijanje kandidatskog statusa za članstvo u Uniji.

Izvor: Al Jazeera i agencije