Na bespilotnoj letjelici koja se srušila u Zagrebu bila bomba

Hrvatsko državno odvjetništvo ustanovilo je da je bespilotna letjelica sovjetske proizvodnje koja je pala u Zagreb prije šest sedmica na sebi imala aviobombu OFAB 100-120.

Dron se srušio i napravio krater od pet i po metara, jer se padobran odvojio od letjelice, i zato nije uspjela sletjeti kontrolirano.

Slučaj pada drona 10. marta, tretira se kao teško krivično djelo protiv opće sigurnosti. Dron je pao u zagrebačko naselje Jarun malo prije ponoći.

I ukrajinska i ruska strana tvrdile su da dron nisu lansirale. Bespilotna letjelica preletjela je rumunski i mađarski zračni prostor, i zatim se srušila u Zagrebu.

Uzrok pada

Istražitelji su objasnili uzrok pada i koja je bomba bila na bespilotnoj letjelici.

“Povjerenstvo je zaključilo da je uzrok pada narušen slijed automatskog slijetanja u dijelu kod aktiviranja glavnog padobrana zbog fizičkog nepostojanja kompletnog sustava veza između letjelice i glavnog padobrana”, rekao je Mario Počinok, glavni vojni avijacijski istražitelj.

Major Mile Tomić, načelnik odjela za nadzor sigurnosti Hrvatske vojske, otkrio je da je na mjestu pada letilice pronađeno 47 fragmenata metalnih dijelova ili gelera.

“Ono što je znakovito bilo jeste da smo pronašli upaljač sa ćirilićnim oznakama… to je univerzalni zrakoplovni upaljač za aviobombe koji se može staviti na zadnju ili prednju ploču. Utvrđeno je da je bio stavljen na prednji dio aviobombe. Radi se o krhotinama aviobombe.”

“Na osnovu pregleda metalnih fragmenata nedvosmisleno je utvrđeno da se radi o aviobombi OFAB 100-129 naoružanoj upaljačem AVU-ET 350F koji je inicirao eksplozivno punjenje u bombi što je za posljedicu imalo eksploziju u fragmentaciju tijela bome u više metalnih fragmenata”, rekao je Tomić.

Tragovi eksploziva

Glavna vještakinja za požar i eksplozije Ivana Bačić govorila je o tragovima eksploziva, naftnim derivatima i boji na oplati letjelice.

“Na mjestu pada nastao je krater pet i po metara promjera i dubine oko jedan i po metar. Iz kratera je izdvojeno 45 metalnih fragmenata i promjena boje metala u plavu na rubnim dijelovima. Dva takva fragmenta pronađena su i izvan kratera. Oštećenja na okolnim objektima, primarno automobilma, manjeg su intenziteta uglavnom uzrokovana raspršenjem kamenja i grančica”, rekla je.

Dodala je da se na mjestu događaja osjetio intenzivan miris amonijaka.

“Na fragmentima aviobombe smo uočili da nema značajnih zacrnjenja. Primjetili smo i da se radi o fragmentima velikih dimenzija”, kazala je Bačić.

Na fragmentima tijela aviobombe, na dijelovima letjelice nisu detektirani tragovi vojnih eksploziva, nije bilo ni privrednih eksploziva kao ni drugih eksplozivnih tvari.

“Što se amonijaka tiče, potvrđeno je da se radilo o tragovima. Na desnom krilu letjelice najzastupljenija je bila crvena boja koja je odražavala petokraku crvene i bijele boje. Radi se o originalnoj boji, a pronađeni su tragovi naknadnog bojanja”, navela je Bačić.