U Sarajevu ustoličen novi vrhbosanski nadbiskup

Monsinjor Tomo Vukšić ustoličen je naslijedio kardinala Vinka Puljića, koga je, nakon 31 godine nadbiskupske službe, papa Franjo u januaru umirovio.

Ustoličenje je obavljeno u sarajevskoj Katedrali Srca Isusova (Anadolija)

Monsinjor Tomo Vukšić ustoličen je u subotu za novog vrhbosanskog nadbisku, na misnom slavlju u sarajevskoj Katedrali Srca Isusova, naslijedivši tako kardinala Vinka Puljića, koga je, nakon 31 godine nadbiskupske službe, papa Franjo u januaru umirovio.

U euharistijskom slavlju povodom ustoličenja novog, sedmog po redu vrhbosanskog nadbiskupa učestvovalo je 26 nadbiskupa i biskupa iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

Vukšić, čije je nadbiskupsko geslo “Mir vam svoj dajem“, u propovijedi je istakao kako je radost zbog Božje ljubavi prema ljudima u središtu kršćanske vjere, a ona istovremeno predstavlja na poziv na oslobađanje ljudi od svake vrste sužanjstva, od materijalnog do duhovnog.

Dokaz dobrote i istinske vjere

Kazao je kako su nedvojbeno siromasi ti koji trebaju našu solidarnost i djela konkretne ljubavi, no ne samo oni, jer je još veće siromaštvo od materijalnoga nepoznavanje Boga, a najveća duhovna oskudica je bogatstvo grijeha.

Pozvao je vjernike da djeluju na moralnom oslobođenju čovjeka od svih vrsta nepravdi, počevši od ratova do korupcije, nepotizma i različitih vrsta tlačenja, jer ko god doprinosi koliko može, daje svoj maksimum, a najviše što se može jeste dati sebe kao sredstvo slobode.

“To je za Isusa dosta i zato je svaki naš dokaz dobrote i dokaz istinske vjere”, kazao je u propovijedi monsinjor Vukšić.

Prije nego što je svom nasljedniku predao nadbiskupski štap, kao znak pastirske službe, kardinal Puljić je podsjetio kako ga je 1991. godine, nakon što je ustoličena “krhka demokracija”, na tu dužnost imenovao sveti papa Ivan Pavao Drugi, koji je, kako je istaknuo, gajio veliku ljubav za Hrvate, ali i za sve druge narode u Bosni i Hercegovini, kao i za tu zemlju.

Previše političara, a malo državnika

No, odmah nakon toga, kako je kazao, izbio je rat, koji je zaustavio brojne dobre pastoralne inicijative, a za sobom ostavio pustoš i progone, poput onih kakve danas gledamo u Ukrajini.

U miru nastalom nakon 1995. godine politike su nastavile težiti ostvarenju starih ciljeva novim sredstvima, pa stoga nije došlo ni do povratka brojnih prognanih uprkos naporima i trudu svećenika i Katoličke crkve.

“Imamo previše političara, a malo državnika”, kazao je Puljić, pozvavši svog nasljednika da nastavi raditi za opće dobro i ponudivši mu svaku moguću pomoć.

Vrhbosanska nadbiskupija prostorno je najveća u Bosni i Hercegovini i uspostavljena je obnovom redovne crkvene hijerarhije 1881. godine, kada je u cijeloj zemlji živjelo 209.000 katolika.

Nadbiskupija je 1991. godine brojala 144 župe s gotovo 529.000 vjernika.

Uništeno ili oštećeno 600 crkvenih objekata

Njenih sadašnjih 112 župa je na teritoriju koji pripada entitetu Federacija Bosne i Hercegovine, 34 ih je na teritoriju bh. entiteta Republike Srpske i one su potpuno opustjele, a još osam ih je na području Brčko distrikta.

Tokom posljednjeg rata u Bosni i Hercegovini uništeno je ili oštećeno više od 600 crkvenih objekata Vrhbosanske nadbiskupije.

Prema podacima prikupljenim tokom posljednjeg blagoslova domova, na području Vrhbosanske nadbiskupije sada živi manje od 130.000 vjernika.

Izvor: Agencije