BiH: Konaković, Radončić i Komšić odbacili zaključke HNS-a

Dvije stranke aktivno uključene u pregovore o izmjenama Izbornog zakona BiH u nedjelju su se pridružile osudama zaključaka izvanrednog zasijedanja Hrvatskog narodnog sabora (HNS) uz ocjenu kako je sada “bitno sužen” prostor za nastavak hrvatsko-bošnjačkog dijaloga o tom problemu, prenosi Hina.

Zaključke HNS-a kasnije je neprihvatljivim ocijenio i Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić.

Stranke Narod i pravda (NiP) i Savez za bolju budućnost (SBB) čiji su lideri Elmedin Konaković i Fahrudin Radončić ranije preuzeli ulogu posrednika u pregovorima čiji su glavni akteri Stranka demokratske akcije (SDA) i HDZ BiH dijele ocjene kako HNS svojim pozivanjem na teritorijalni preustroj BiH, ne bude li dogovora o izmjenama Izbornog zakona, samo dodatno komplicira stanje u zemlji.

“Zaključci Hrvatskog narodnog sabora na sjednici koja je održana 19. februara 2022. godine pokazuju da HDZ BiH u suštini nije za postizanje dogovora već svojim nerealnim, maksimalističkim i neustavnim zahtjevima žele dodatno produbljenje političke krize”, stoji u izjavi NiP-a koja svojom sadržinom zapravo podupire ocjene što su ih ranije dali SDA, SDP BiH i Naša stranka (NS).

HNS prijeti na isti način kao i Dodik

Iz Konakovićeve stranke su ocijenili kako HNS najavom bojkota izbora planiranih za jesen, ukoliko ne bude izmjena izbornog zakona, zapravo prijeti državi na isti način na koji to čini član Predsjedništva BiH Milorad Dodik koji je srpske dužnosnike u tijelima državne vlasti nagovorio na bojkot i blokadu njihova rada sve dok se ne poništi zakon o zabrani negiranja ratnih zločina što ga je prošle godine nametnuo bivši visoki predstavnik Valentin Inzko.

“To pokazuju da se, na žalost, politike Dodika i (Dragana) Čovića u mnogim segmentima prate, nadopunjuju i potpomažu. Međunarodna zajednica je jasno prozrela takve politike kao antibosanske i antiustavne i na primjeru Milorada Dodika reagirala na odgovarajući način. Ovakvim zaključcima HDZ BiH se svrstava uz politiku koja je osuđena od najviših dužnosnika Sjedinjenih Država i Europske unije”, stoji u izjavi.

Iz NiP-a su poručili kako je zaključcima sabora HNS-a “sužen i faktički potpuno zatvoren” prostor dijalogu kojim bi se riješila otvorena pitanja u BiH pa tako i ono koje se odnosi na izmjene izbornog zakona.

U reagiranju iz Radončićevog SBB-a stoji kako oni neće pristati ni na kakvu uspostavu “trećih entiteta” jer to vide kao put u konačnu podjelu BiH po etničkim crtama a smatraju kako izbora u oktobru mora biti.

“U tom smislu nema mjesta političkim ultimatumima. Bitno je da postoje svi zakonski preduvjeti za organizaciju fer izbora”, stajalište je SBB-a iz kojega poručuju kako je eventualni bojkot izbornog procesa i neizlazak na izbore pravo je svakog pojedinca ili skupine no opstrukcija organizacije i onemogućavanje provedbe izbora na kojima žele sudjelovati drugi politički subjekti i građani prelazi u domenu kaznene odgovornosti.

Istaknuli su kako su zagovornici tolerantnijeg pristupa koji bi omogućio da se dijalogom dođe do rješenja.

Komšić: Politička ucjena

Željko Komšić je izjavio kako zaključci HNS-a, osim što su izraz još jedne političke ucjene pod pokroviteljstvom HDZ-a, nisu prihvatljivi građanima BiH iz najmanje dva razloga, prenosi agencija Fena.

“Prvo, izbora će biti, ma koliko se neko trudio da ih ne bude, da ih odloži ili blokira. Razlozi takvog postupanja HDZ-a jasni su svakom građaninu ove zemlje. HDZ se još od presude Ustavnog suda BiH u slučaju Ljubić, služi blokadama od državnog, preko entitetskog do kantonalnog nivoa vlasti, a sve kako bi izdejstvovali izborni zakon na temeljima apartheida i u suprotnosti sa presudama iz Strazbura, kroz  fenomen „legitimnog političkog predstavljanja“, koji je prvi put pomenut u paratvorevini Republici Srpskoj Krajini (RSK), nastoje obezbijediti vječitu vlast, i ako je moguće i više od toga”, istakao je Komšić.

Druga važno pitanje, navodi Komšić,  tiče se navodne teritorijalne reorganizacije Bosne i Hercegovine, očito na temeljima etničkih politika kroz vid federalizacije.

Nastavak 22. februara

“Takvima treba uputiti veoma jasnu i nedvosmislenu poruku da federalizacije Bosne i Hercegovine neće biti, na etničkom ili bilo kojem drugom osnovu. Bosna i Hercegovina ionako  trpi radi loše unutrašnje organizacije, tako da svako njeno reorganizovanje može biti samo na racionalnim osnovama, kao što je regionalizacija zemlje, ali da te regije nisu etnički utemeljene i da nemaju ovlasti za vršenje zakonodavne, izvršne i sudske vlasti.

Reorganizacija zemlje kroz njenu etničku federalizaciju kako bi se ostvarili ratni ciljevi u mirnodopskim uslovima i to na način da se realizuje ono što je Međunarodni sud iz Haaga (ICTY) utvrdio kao udruženi zločinački poduhvat jednostavno se neće nikada desiti”, zaključio je Komšić, saopćeno je iz Ureda predsjedavajućeg Predsjedništva BiH.

Predsjednik HDZ BiH Čović je nakon sabora HNS-a u subotu najavio kako bi se hrvatski i bošnjački političari ponovo trebali sastati u Mostaru 22. februara i tamo nastaviti pregovore o izbornoj reformi.