Druga godišnjica zemljotresa na Baniji: Obnova ‘nestvarno’ spora

Stanovnici iz razrušenih domova nezadovoljni su jer ih većina u kontejnerima i dalje čeka povratak u obnovljene kuće, no završetak obnove kuća se još ne nazire, pred njom su i dalje brojne birokratske vjetrenjače.

Prije dvije godine, Petrinju i okolicu pogodio je razoran potres magnitude 6.2, iza kojeg je uslijedilo još niz potresa (EPA)

Druga obljetnica razornog potresa na Baniji stigla je uz nezadovoljstvo stradalnika, ali i sudionika obnove, koju je premijer Andrej Plenković nazvao “nestvarno sporom”, što je pokrenulo nagađanja o smjeni resornog ministra Ivana Paladine, koji tvrdi da se to ne odnosi na njega.

Stanovnici iz razrušenih domova nezadovoljni su jer ih većina u kontejnerima i dalje čeka povratak u obnovljene kuće, no završetak obnove kuća se još ne nazire, pred njom su i dalje brojne birokratske vjetrenjače, piše Hina.

Vladajući su također nezadovoljni jer željena konstrukcijska obnova kuća i izgradnja zamjenskih kuća i stambenih zgrada nije ostvarila očekivani zamah, uprkos izmjenama Zakona o obnovi iz oktobra 2021. godine, u što su se polagale velike nade.

Nedavna Plenkovićeva izjava da obnova Banije “ide nestvarno sporo” potaknula je nagađanja o ostavci ministra Paladina, koji je na tu dužnost stupio u martu, nakon ostavke bivšeg ministra Darka Horvata.

Paladina je, međutim, ustvrdio da se izjava o “nestvarno sporoj obnovi” ne odnosi na njega i da je krivo protumačena. Izjava se odnosi, pojasnio je, na to da konstrukcijska obnova kuća i zgrada te gradnja zamjenskih kuća ne ide dovoljno kvalitetnom dinamikom, što on govori mjesecima.

“Tek kada budemo 100 kuća mjesečno počinjali možemo biti zadovoljni. To govorim sigurno više od tri, četiri mjeseca. Izjava premijera se odnosi na taj dio obnove koji se mora ubrzati”, rekao je.

Potres ujedinio Hrvatsku, dvije godine poslije kuće neobnovljene

Prije dvije godine, u utorak 29. decembra, u 12:19 sati Petrinju i okolicu pogodio je razoran potres magnitude 6.2, iza kojeg je uslijedilo još niz potresa.

Potres je uzeo živote sedmero ljudi, ostavljajući za sobom tužne prizore razrušenih kuća, gospodarskih objekata i javnih zgrada u Petrinji, Sisku, Glini i okolnim mjestima.

Stanovnicima koji su u trenu ostali bez kuća istog dana pohrlili su u pomoć brojni građani iz čitave Hrvatske, koji su prikupljali i donirali hranu, pripremali obroke, raščišćavali ruševine…

Građani su sami automobilima donosili pomoć u hrani i ostalim potrepštinama, na potresom pogođenom području viđeni su brojni volonteri i grupe mlađih ljudi s lopatama koji su pomagali lokalnom stanovništvu u raščišćavanju terena.

Dvije godine kasnije posljedice potresa vidljive su u velikom broju neobnovljenih kuća po brojnim selima te u Glini i Petrinji, gdje obnova gradske jezgre nije krenula, već se očekuje početkom sljedeće godine postavljanje skela i radovi na prvoj od 26 zgrada.

Na području Gline razmješteno je 700 kontejnera u kojima ljudi iz zgrada sa crvenim i žutim naljepnicama čekaju konstrukcijsku obnovu ili zamjensku gradnju, a među njima ima ih i koji nemaju svoje nekretnine, pa čekaju neki drugi oblik odgovarajućeg smještaja.

Na petrinjskom području, koje je od posljednjeg popisa izgubilo 5.000 stanovnika, u kontejnerskim naseljima i kontejnerima uz kuće također je veliki broj stradalnika. Trenutno ih je na području čitavog grada oko 1.600 te 212 u tri kontejnerska naselja.

Rijetki se iz kontejnera vratili u domove

Tek su rijetki imali sreće vratiti se u svoje domove, jer je dosad na području čitave županije pod palicom države sagrađeno tek šest zamjenskih kuća, a 109 ih se gradi. U izgradnji je i 16 višestambenih zgrada u sklopu operativnog programa konkurentnosti i kohezije.

U konstrukcijskoj organiziranoj obnovi nije obnovljen niti jedan objekt, a Središnji državni ured koji je nadležan za tu županiju završio je postupak javne nabave za 50 konstrukcijskih obnova.

Prema izjavama s terena, većina objekata obnovljena je zahvaljujući donacijama. Primjerice, na području Gline iz donacija kupljeno ili sagrađeno 45 objekata, dok je država u čitavoj županiji dosad napravila šest kuća, od kojih je samo jedna na području Gline.

Na zagrebačkom području, kojeg je potres jačine 5,5 stepeni po Richteru pogodio u nedjelju, 22. marta 2020. u 6:24 sati, u toku je 25 konstrukcijskih obnova dok je završeno 14 konstrukcijskih i 2.227 nekonstrukcijskih obnova.

Obnova javnih zgrada ide bolje. Iz Fonda solidarnosti, koji je do 30. juna iduće godine otvoren za obnovu javnih objekata, u martu je bilo realizirao 10 posto iznosa, a sada se taj udio popeo na 40 posto.

Podneseni su zahtjevi za naknadu sredstava u iznosu od 2,6 milijarde kuna [345 miliona eura].

Novim mjerama protiv brojnih prepreka

Prepreke u obnovi kuća su mnogobrojne, od komplicirane “papirologije” i postupka prijave do nedostatka radne snage, rasta cijena građevinskog materijala i imovinsko-pravnih odnosa.

Vlasti su krajem jula donijele novi Program mjera obnove zgrada oštećenih potresom kojim je unaprijeđen model novčane pomoći, odnosno samoobnove prema kojem vlasnik nekretnine koji se odluči za model samoobnove na sebe preuzima izbor izvođača radova i nadzora, a dodatno je omogućeno i da se, u dogovoru s provedbenim tijelom, vlasniku osigura izrada projekta.

Najznačajnija mjera je isplata predujma korisnicima koji ne mogu osigurati vlastita sredstva. Za prvu fazu samoobnove omogućena je isplata predujma za troškove izrade projekta za konstrukcijsku samoobnovu kuća, kao i predujma za izvođenje radova u vrijednosti 25 posto novčane pomoći, dok je za zgrade omogućena isplata cjelokupnog iznosa novčane pomoći.

Premijer Plenković rekao je novinarima da neće ići na Baniju na obljetnicu potresa i pojasnio: “Nećemo zato što smo bili prije koji dan. Imamo puno aktivnosti, pripremamo se za Schengen i euro. Obnova ostaje stalni prioritet”.

Dvije godine nakon razornog potresa prava obnova još nije počela, zajednička je ocjena s konferencije za novinare u Petrinji predsjednika SDP-a Peđe Grbina, sisačke gradonačelnice Kristine Ikić Baniček i dogradonačelnice Gline Branke Bakšić Mitić.

“Ovdje u Petrinji, gdje god pogledate oko sebe vidite neuspjeh, koji se nije trebao dogoditi. Temeljna razlika ranijih obnova i onoga što se dešava danas je ta što danas imamo mnogo više novca, i to uglavnom iz EU, ali stvari se ne miču s mrtve točke”, rekao je Grbin.

Izvor: Agencije