Druga najvažnija godina evropskih integracija za Hrvatsku

Hrvatska se 1. januara pridružuje drugoj najvećoj ekonomiji na svijetu, na koje otpada 15 posto svjetskog BDP-a.

Hrvatska napušta 2022. godinu potpuno integrisana u Evropsku uniju i istovremenim ulaskom u šengen i eurozonu 1. januara postaje dio najuže jezgre EU-a (Pixsell)

Hrvatska napušta 2022. godinu potpuno integrisana u Evropsku uniju i istodobnim ulaskom u šengen i eurozonu 1. januara postaje dio najuže jezgre EU-a. Nakon ulaska u EU 2013, ovo je bila druga najvažnija hrvatska godina u evropskim integracijama, piše u ponedjeljak Hina.

Hrvatska je 2022. ušla u klub od 15 zemalja (Belgija, Estonija, Francuska, Grčka, Njemačka, Italija, Latvija, Litva, Luksemburg, Nizozemska, Portugal, Slovačka, Slovenija, Španija), koje su istovremeno članice glavnih integracija na kontinentu – Evropske unije, eurozone, šengenskog prostora i NATO-a.

U tom klubu Hrvatska je peta zemlja koja je prije tridesetak godina bila jednostranačka socijalistička država, nakon Estonije, Latvije, Litve i Slovenije.

Konačna odluka o pristupanju euru donesena je 12. jula na sastanku Vijeća za ekonomske i finansijske poslove EU-a (Ecofin).

Vijeće je tada usvojilo tri pravna akta koja su potrebna kako bi Hrvatska mogla uvesti euro 1. januara 2023, među kojima je i odluka o stopi konverzije kune u euro po srednjem paritetu 1 euro = 7,53450 kuna.

Uz to, Ecofin je usvojio još dva pravna akta – odluku o prihvatanju eura u Hrvatskoj te dopunu uredbe u kojoj će se popisu 19 članica eurozone dodati Hrvatska kao dvadeseta članica.

Tim odlukama guverner HNB-a postao je u septembru promatrač u Upravnom vijeću Evropske centralne banke (ESB), a od 1. januara 2023. godine bit će njegov punopravan član.

Pozitivnoj odluci o ulasku u eurozonu prethodili su izvještaji Evropske komisije i ESB-a da je Hrvatska ispunila kriterije i da je njeno zakonodavstvo usklađeno sa svim zahtjevima.

Hrvatska se tako 1. januara pridružuje području koje danas broj više od 340 miliona stanovnika i druga je najveća ekonomija na svijetu, na koje otpada 15 posto svjetskog BDP-a.

Nakon hrvatskog ulaska, još će sedam zemalja EU-a ostati izvan eurozone. Danska je ispregovarala izuzeće i ne mora uvesti euro, Švedska, Poljska, Mađarska i Češka bi trebale, ali su iz raznih razloga namjerno usporile ispunjenje kriterija jer se ne žele odreći nacionalne valute, dok Bugarska i Rumunija žele ispuniti kriterije, ali još nisu.

Za pridruživanje eurozoni potrebno je provesti reforme kako bi se ispunili potrebni kriteriji, ali kad se to napravi na političkom nivou nema prepreka. Sa šengenom je druga priča.

Ispunjenje uvjeta nije garancija

Ispunjenje kriterija za šengenski prostor ne garantuje automatski i ulazak, što najbolje znaju Rumunija i Bugarska, koje su već 11 godina u čekaonici iako su ispunile sve uvjete, podsjeća Hina. Njih trenutno blokiraju Austrija i Nizozemska.

Konačno zeleno svjetlo za ulazak u šengenski prostor Hrvatska je dobila na sastanku ministara unutarnjih poslova 8. decembra, a za pozitivnu odluku trebalo je uložiti puno diplomatskih napora i pregovaračkog umijeća.

Dugo se nagađalo da bi Hrvatsku mogla blokirati Slovenija zbog neriješenog graničnog pitanja, možda i Austrija zbog priljeva migranata, ali to se naposljetku nije dogodilo.

Ulaskom u šengen Hrvatska se pridružuje najvećem prostoru na svijetu bez unutarnjih graničnih kontrola među državama s gotovo 420 miliona ljudi.

U šengenskom prostoru od 1. januara sljedeće godine bit će 27 država članica, od kojih su 23 članice EU-a te Island, Norveška, Švicarska i Lihtenštajn, koje su izvan Unije.

Odsustvo graničnih kontrola unutar šengenskog prostora donosi znatne uštede i olakšava trgovinu, a za Hrvatsku je to posebno važno s obzirom da će njen snažni turistički sektor profitirati jer većina turista dolazi iz šengenskih zemalja koji više neće morati satima čekati na prelazak granice.

Rast životnog standarda

Puna integracija dovršena članstvom u eurozoni i šengenu trebala bi pridonijeti ostvarenju još važnijeg cilja – jačanju ekonomije i životnog standarda građana koji još uvijek u dovoljnoj mjeri nisu osjetili rezultate tih postignuća.

Hrvatska spada među siromašnije članice EU-a s BDP-om po stanovniku izraženim u paritetu kupovne moći koji doseže 70 posto prosjeka 27 članica EU-a, dok prema stvarnoj individualnoj potrošnji po stanovniku (SIP), pokazatelju koji bolje odražava stanje blagostanja u kućanstvima, doseže 72 posto evropskog prosjeka.

Siromašnije od Hrvatske po tim pokazateljima samo su Bugarska, Mađarska, Slovačka i Grčka

Samo rastom životnog standarda i njegovim približavanjem evropskom prosjeku, Hrvatska može riješiti jedan od svojih glavnih problema – velikog odljeva stanovništva i to uglavnom onoga najkvalificiranijeg i najproduktivnijeg.

Hrvatsku je od ulaska u EU napustio veliki broj građana, koji su iskoristili slobodu kretanja i otišli u bogatije članice gdje mogu brže i lakše ostvariti svoje životne ambicije.

S tim fenomenom su suočene sve bivše komunističke zemlje, a dosadašnja iskustva pokazuju da se trend iseljavanja postupno smanjuje i zaustavlja tek kada se životni standard u tim zemljama donekle približi evropskom prosjeku.

Hrvatsku, kao i cijelu Evropsku uniju čeka dosta izazovna godina s obzirom da se još ne nazire kraj ruskog rata protiv Ukrajine, koji je jedan od razloga za visoku inflaciju, usporavanje ekonomije i vjerovatnu recesiju. Trajanje i brzinu izlaska iz krize uveliko će odrediti način na koji će i kada će završiti rat.

Izvor: Agencije