Tuđman se 1991. u Njemačkoj zalagao za podjelu BiH

Dopisnik njemačkog lista Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) Michael Martens piše da je prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman zagovarao podjelu Bosne i Hercegovine u julu 1991. godine, za vrijeme njegovog prvog susreta sa njemačkim kancelarom Helmutom Kohlom i ministrom vanjskih poslova Hans-Dietrichom Genscherom, no nije dobio podršku za tu ideju.

Prema Martensu, koji se poziva na dokumente za koje kaže da su službene zabilješke njemačke vlade iz ranih devedesetih, u jeku raspada Jugoslavije, jedna od tema između Tuđmana, Kohla i Genschera bilo je i pitanje Bosne i Hercegovine.

Prije tog sastanka, na koji su njemačke vlasti izgleda pristale nevoljko, njemačko ministarstvo je predložilo Genscheru da Tuđman objasni jesu li istiniti novinski napisi prema kojima se novoizabrani predsjednik zalagao za podjelu Bosne i Hercegovine između Hrvatske i Srbije, kao što je između ostalog objavio njemački dnevnik Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Potvrdi li Tuđman svoje apetite za komadanjem Bosne i Hercegovine, ministarstvo je predložilo ga se upozori: Ko dovodi u pitanje tuđe granice, dovodi u pitanje i svoje vlastite.

July 1991. German Chancellor Helmut Kohl and Foreign Minister Hans-Dietrich Genscher receive Croatian President Franjo Tudjman. The visit attracted a great deal of attention abroad at the time, causing irritation in some members states of the EC, particularly in Paris and London. pic.twitter.com/7lDCQbYwnO

— Michael Martens (@Andric1961) December 17, 2022

Tuđman je, kako citira Martens dalje, zaista i govorio o Bosni i Hercegovini, na tom sastanku. Hrvatski je predsjednik pokušao uvjeriti Genschera da Bosna nema budućnost i da je stoga treba razbiti.

Prema zapisničaru u Foreign Officeu, Tuđman je rekao: “O Bosni i Hercegovini se mora govoriti, jer su njene granice definirali komunisti na historijski i geopolitički apsurdan način…” „Problem BiH mogla je riješiti [samo] Evropa. Pritom se treba prisjetiti historijske podjele Balkana na zapadni i istočnorimski dio ili podjele na katoličku i pravoslavnu sferu“.

U zapisniku, kako navodi Martens, nije zabilježeno je li (ili šta) Genscher odgovorio na takve primjedbe. Međutim, drugi dokumenti pokazuju da je Njemačka striktno odbijala podjelu Bosne između Srbije i Hrvatske.