EU očekuje ‘odgovorno ponašanje’ Srbije i Kosova, Beograd izvijestio Peking i Moskvu
Nove napetosti između Kosova i Srbije izbile su nakon što je u ponoć 31. oktobra istekao rok koji je kosovska vlada ostavila za primjenu odluke o zamjeni registarskih tablica izdanih u Srbiji, koje koriste Srbi na Kosovu.
Specijalni predstavnik Evropske unije za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak izjavio je da “računa na odgovorno ponašanje” obje strane kako bi se sačuvali stabilnost i sigurnost u vrijeme novih napetosti na Kosovu. Istovremeno, Beograd je o novom razvoju događaja izvijestio Moskvu i Peking, a od Washingtona dobio upozorenje da se ponaša odgovorno.
“Nasilje se mora izbjeći”, napisao je Lajčak na Twitteru nakon višesatnog razgovora sa srbijanskim predsjednikom Aleksandron Vučićem.
Nakon vanredne sjednice Vlade u subotu, na kojoj je izvjestio ministre o razvoju situacije, Vučić je na Instagramu potvrdio da “Srbija ne odustaje od politike mira i stabilnosti”.
On je potom u odvojenim razgovorima ambasadore Rusije i Kine u Beogradu “informisao o bezbednosnoj situaciji na Kosovu i Metohiji i pritiscima sa kojima se Srbi i Srbija suočavaju”, prenosi Hina.
“Ponovio sam našu zahvalnost na principijelnom stavu i podršci Ruske Federacije suverenitetu i teritorijalnom integritetu naše zemlje”, napisao je Vučić na Instagramu nakon sastanka s ruskim ambasadorom Aleksandrom Bocan-Harčenkom koji je najavio da će “sve informacije koje su mu predočene prenijeti službenoj Moskvi”.
Kineskoj ambasadorici Chen Bo rekao je kako “uprkos svim izazovima, Srbija nastavlja voditi odgovornu politiku mira i stabilnosti” i “ostaje posvećena poštivanju međunarodnog prava i punoj primeni dosad postignutih sporazuma”.
Ambasadorica je istakla da Kina podržava “legitimne zahtjeve srpske strane, koji se tiču sigurnosti njezinih građana na Kosovu i Metohiji”, te “napore da se dogovor uspostavi u okviru Rezolucije 1244 Vijeća sigurnosti UN-a (iz 1999. godine)”.
Prema saopćenju Vučićevog ureda, Chan Bo je istakla da se “Kina protivi jednostranim akcijama koje pridonose eskalaciji i narušavanju stabilnosti” i dodala da “Priština čim prije mora pristupiti formiranju Zajednice srpskih općina”, u skladu sa Briselskim sporazumom.
Napetosti između Kosova i Srbije
Srbijanski predsjednik je telefonski razgovarao i s američkim ambasadorom Christopherom Hillom koji je od njega “zahtijevao da se Srbija ponaša odgovorno, ozbiljno i da ni na koji način ne sudjeluje u ugrožavanju regionalnog mira i stabilnosti”, stoji u Vučićevom saopćenju.
Nove napetosti između Kosova i Srbije izbile su nakon što je u ponoć 31. oktobra istekao rok koji je kosovska vlada ostavila za primjenu odluke o zamjeni registarskih tablica izdanih u Srbiji, koje koriste Srbi na Kosovu.
Beograd tu odluku vidi kao kršenje ranijeg sporazuma po kojem tablice, po preporuci misije UN-a (UNMIK) trebaju imati neutralnu oznaku KS, a ne Republika Kosova (RKS), na čemu insistira vlada Albina Kurtija.
Priština u međuvremenu nije prihvatila prijedlog Washingtona i Brisela da odgodi primjenu mjera na 10 mjeseci, ali je kosovska vlada odlučila primjenjivati ih u fazama od novembra 2022. do juna 2023. na što su Srbi sa sjevera najavili proteste i blokade.
Dodatne napetosti potaknula je suspenzija regionalnog zapovjednika Kosovske policije Sjever Nenada Đurića koji je odbio provoditi odluku vlade u Prištini o opomenama Srbima koji nisu preregistrirali vozila na “RKS” tablice, ocijenivši da je ta odluka “politička i usmjerena protiv srpske zajednice”.
Srbi napustili kosovske institucije
Članovi Srpske liste i ostali predstavnici Srba sa sjevera Kosova na sastanku u Zvečanu odlučili su da se povuku iz svih kosovskih institucija.
Prema riječima Gorana Rakića, predsjednika Srpske liste ta odluka će biti na snazi dok, kako navodi, Priština ne povuče odluke o preregistraciji vozila i formiranju zajednice opština sa srpskom većinom.
Povlačenje znači izlazak predstavnika u parlamentu, Vladi Kosova, tijelima četiri općine te pravosudnih organa, policije i administracije na Kosovu, poručili su.
Srpska zajednica na Kosovu ima zagarantovanih 10 mandata u parlamentu i sudjeluje u kosovskoj vladi, iako Beograd službeno ne priznaje nezavisnost Kosova i protivi se prijemu u UN i međunarodne instituciuje.
Beograd optužuje Prištinu da skoro deceniju nakon potpisivanje Briselskog sporazuma u aprilu 2013. nije formirala zajednicu općina sa srpskom većinom (ZSO). Kosovska vlada izbjegava osnovati tu asocijaciju jer joj ne želi dati izvršne ovlasti, dok Beograd insistira da ZSO “ne može biti nevladina organizacija”.