Srbija: Brnabić zatražila povjerenje za novu vladu, opozicija je neće podržati

Srbijanska premijerka Ana Brnabić zatražila je u utorak od zastupnika podršku za novu vladu koja će imati 25 ministarstava, a predstavnici opozicije su i prije današnje sjednice oštro napali budući kabinet tvrdeći da je preglomazan i da zadovoljava apetite vladajuće koalicije, a ne interese građana.

Nova vlada imat će, prema prijedlogu, četiri ministarstva više nego sadašnja, a kritičari navode da je riječ o vladi s najviše ministarstava u Evropi, a i šire.

Novi sastav vlade u nedjelju je, poslije sjednice Predsjedništva vladajuće Srpske napredne stranke, najavio njen čelnik i predsjednik države Aleksandar Vučić, naglasivši da to neće biti ni prozapadna vlada, niti vlada sklona istoku, već “prosrpska vlada”.

Vučić je, poslije izbora u aprilu mandat za sastav vlade ponovno ponudio dosadašnjoj premijerki Ani Brnabić.

U novoj vladi neće biti dosadašnjih ministara odbrane Nebojše Stefanovića, čije se ime vezivalo uz aferu trgovine oružjem u koju je bio uključen njegov otac, kao ni ministara policije Aleksandra Vulina i ministra bez portfelja Nenada Popovića, koji su u javnosti otvoreno iskazivali naklonost Moskvi.

Bez mjesta u vladi ostala je i dosadašnja potpredsjednica i ministrica rudarstva i energetike Zorana Mihajlović, nakon što se nedavno otvoreno zalagala za konkretnije približavanje zemlje Evropskoj uniji i usklađivanje s politikom Brisela, uključujući i jasno stajalište o uvođenju sankcija Rusiji.

Ministarstvo za eurointegracije povjereno je Tanji Miščević, nekadašnjoj šefici tima za pregovore s EU-om.

‘Crvene linije’

Brnabić je danas zastupnicima poručila da su “crvene linije Srbije svima jasne” i da su to interesi Srbije i samostalnost države u odlučivanju.

Ona je te crvene linije nazvala “svetinjama”, istaknuvši da su to “interesi Srbije, puna samostalnost u odlučivanju o svim pitanjima unutarnje i vanjske politike u skladu s vlastitim nacionalnim interesima i načelima međunarodnog prava”, te “očuvanje vitalnih interesa i sigurnost Srba na Kosovu”.

Evropska komisija je u svom posljednjem izvještaju o napretku ka eurointegracijama poručila da se od Srbije očekuje usklađivanje s vanjskom i sigurnosnom politikom, uključujući i uvođenje sankcija Rusiji.

Srbija je dosad glasala i podržala više deklaracija i rezolucija u UN-u i međunarodnim forumima kojima se osuđuje ruska invazija na Ukrajinu, podržavši integritet i suverenitet te zemlje u skladu s međunarodnim pravom. Takvu podršku očekuje i za Kosovo, čiju nezavisnost ne priznaje.