Počeo samit Krimske platforme: Ne posustajmo u pomoći Ukrajini
Na samitu učestvuju 42 delegacije iz 32 države svijeta, a skupom u Zagrebu uspostavljena je parlamentarna dimenzija Krimske platforme.

Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković i predsjednik ukrajinske Verhovne Rade Ruslan Stefančuk otvorili su u utorak u Zagrebu prvi parlamentarni samit Krimske platforme, uz poruku da se ne posustane u pružanju pomoći Ukrajini.
“Poslat ćemo snažnu poruku jedinstva, solidarnosti i potpore Ukrajini u jeku ruske agresije”, rekao je Jandroković, dodavši da su međunarodna zajednica, Evropska unija i NATO brzo nakon ruske invazije jedinstveno i solidarno “odgovorili na Putinov anticivilizacijski potez”.
U augustu 2021. godine u Kijevu je održan inauguracijski samit Krimske platforme, koja koordinira međunarodni odgovor na aneksiju Krima i druge sigurnosne izazove.
Samit je ponovo održan ove godine u augustu, u virtualnom obliku, a oba su bila na nivou predsjednika država ili vlada.
‘Da Rusija napusti teritorij koji joj ne pripada’
Skupom u Zagrebu uspostavljena je parlamentarna dimenzija Krimske platforme.
“Nastavak ruske agresije ovoj platformi dao je novi zamah… Konačni cilj je jasan, da Rusija napusti teritorij koji joj ne pripada”, naglasio je Jandroković, prenijela je Hina, te je pozvao zemlje da se jasno opredijele i stanu na ukrajinsku stranu.
“Duboko smo svjesni razlike između agresora i žrtve. Nitko ne bi trebao imati dileme na koju stranu ovog sukoba stati. Nemojmo posustati u pomoći Ukrajini na putu prema njenoj pobjedi”, naglasio je Jandroković.
Hrvatski premijer Andrej Plenković kazao je da “svijet nije ponovio pogreške od prije 30 godina, kada Hrvatska nije imala opći izraz solidarnosti kakvu ima Ukrajina”.
Rekao je kako je hrvatsko domaćinstvo skupa simbolički još jedna manifestacija da Hrvatska “u ovim teškim trenucima hoda” uz Ukrajinu i da ne napušta prijatelja u nevolji.
“Biti uz Ukrajinu je moralno, pravno i civilizacijski ispravan čin”, kazao je premijer Hrvatske.
Predsjednica Zastupničkog doma američkog Kongresa Nancy Pelosi rekla je da se „ukrajinski narod bori za demokratiju za sve nas“.
“Krim je Ukrajina”, naglasila je Pelosi u svom obraćanju. “Nažalost, sada znamo da su ruske akcije na Krimu samo jedna dimenzija sveobuhvatnog napada na Ukrajinu i demokraciju”, dodala je.
Pelosi je dodala da će Washington nastaviti podržavati Kijev. “To je ono što ćemo činiti – sve dok se ne ostvari pobjeda”, rekla je.

U obraćanju video-linkom, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je „da će se ukrajinska zastava ponovo zavijoriti na Krimu i tom privremeno okupiranom poluotoku donijeti evropske vrijednosti i prestanak vjerskog i etničkog progona“.
Krim će biti oslobođen, a tek tada će svijet osjetiti da je rat prestao i ljudi će osjetiti da je svijet postao siguran”, kazao je.
“Saradnjom možemo potpuno promijeniti situaciju. Povratak ukrajinske zastave na Krim povratak je evropskim standardima. Onomu što svi vi imate u svojim zemljama – sigurnost, riješena socijalna pitanja, kulturu, obrazovanje”, dodao je.
Stefančuk je rekao da je uvjeren da će današnji skup “biti produktivan i plodonosan” i zahvalio Hrvatskoj na suorganizaciji samita, jer ga nije bilo moguće održati u Kijevu, zbog “svakodnevnih agresivnih napada na Ukrajinu”.
Stefančuk: Cilj Ukrajine je jasan – pobjeda i mir
“Inicijativa ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog postala je općeprihvaćena i geografski se širi. Naš cilj je jasan – vraćanje Krima pod ukrajinski integritet”, kazao je Stefančuk.
Uvjeren je da će se “u bliskoj budućnosti ostvariti san Ukrajine – pobjeda i mir”, naglasio je predsjednik ukrajinskog parlamenta.
U Zagrebu su 42 delegacije iz 32 države.
Pet država predstavljaju predsjednici oba parlamentarna doma, Belgije, Češke, Irske, Poljske i Rumunije, a 11 država sudjelovat će videoporukom, uključujući Francusku, Mađarsku, Japan i Kanadu.
U Zagrebu su i predstavnici pet parlamentarnih skupština međunarodnih organizacija – Evropskog parlamenta, Vijeća Evrope, OSCE-a, Interparlamentarne unije i NATO-a.