Švicarski sud odbio hrvatski zahtjev za reviziju arbitraže o Ini
Švicarski sud odbio zahtjev Hrvatske za revizijom arbitraže o Ini, odnosno arbitražne presude iz 2016. godine.
Švicarski sud odbio zahtjev Hrvatske za revizijom arbitraže o Ini, prenosi u srijedu N1.
Time je odbijen hrvatski zahtjev za revizijom arbitražne presude iz 2016. godine, prenosi Hina.
Vlada Hrvatske je 30. decembra prošle godine zadužila Ministarstvo gospodarstva Hrvatske da radi utvrđivanja ništavnost izmjene ugovora o odnosima dioničara u Ini i ugovora o plinskom poslovanju (iz januara 2009.) pred švicarskim Saveznim vrhovnim sudom pokrene reviziju protiv arbitražne presude koju je 23. decembra 2016. donio Arbitražni sud osnovan prema pravilima Komisije Ujedinjenih naroda za međunarodno trgovačko pravo (UNCITRAL), kao i da nastavi s aktivnostima sudjelovanja Republike Hrvatske u arbitraži koju je MOL pokrenuo pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova (ICSID).
Vlada Hrvatske je, kako je tada objasnio tadašnji ministar gospodarstva Tomislav Ćorić, odlučila ići u reviziju arbitražne odluke na temelju pravomoćne presude Vrhovnog suda protiv bivšeg premijera Hrvatske Ive Sanadera zbog primanja mita od šefa mađarskog MOL-a Zsolta Hernadija, kao i na temelju drugih analiza i pravnih mišljenja.
Kako prenosi N1, švicarski sud je utvrdio jasna razmimoilaženja koja se u bitnome odnose na različite ocjene iskaza više sudionika u ovoj aferi, a posebno iskaza Roberta Ježića.
“Čini se da su hrvatski sudovi, za razliku od Arbitražnog sudišta, smatrali da je Robert Ježić vjerodostojan svjedok”, kaže se u obrazloženju odluke, prenosi Hina.
Dodaje se kako je Arbitražno sudište svoju odluku donijelo u cijelosti svjesno postojanja kaznenog postupka protiv Ive Sanadera, ali je naznačilo da će dokaze prikupljene tokom navedenog kaznenog postupka ocjenjivati s najvećim oprezom te je svoju odluku utemeljilo na dokazima koje je samo prikupilo.
U obrazloženju se ističe i da se optužba za korupciju u potpunosti temelji na svjedočenju Roberta Ježića, ali da su njegovi iskazi opterećeni brojnim nedosljednostima i proturječjima.
Hronologija odnosa
Krajem 2016. godine Arbitražni sud komisije UN-a za međunarodno trgovačko pravo u Ženevi odlučio da dokazi koje je Hrvatska podnijela nisu dovoljni da dokažu da su ugovori sklopljeni 2009. nastali kao plod koruptivnih aktivnosti. Odmah nakon toga, na Badnjak 2016. godine, premijer Andrej Plenković je objavio da je Vlada odlučila u svoje vlasništvo vratiti Inu otkupom cjelokupnog udjela koji u njoj ima MOL.
Mađarski MOL najveći je pojedinačni dioničar Ine u kojoj drži 49,1 posto dionica Ine (4.908.207 dionica), dok hrvatska država ima 44,8 posto (4.483.552 dionica), a privatni i institucionalni dioničari 6,1 posto (608.241 dionice).
Predstavnici hrvatske Vlade i mađarskog MOL-a su prve izmjene i dopune Ugovora o međusobnim odnosima dioničara koji se odnosi na Inu i Ugovor o plinskom poslovanju potpisali 30. januara 2009. godine.
Izmjenama Ugovora o međusobnim odnosima dioničara je broj članova Nadzornog odbora Ine povećan sa sedam na devet, pri čemu je MOL-u pripalo pet mjesta, Vladi tri, a predstavnicima radnika jedno, s tim da predsjednika NO-a određuje Vlada.
Prema tim izmjenama, Uprava Ine ima šest članova, od kojih tri predstavljaju Vladu i tri MOL, a MOL predlaže predsjednika Uprave, koji ima i odlučujući glas. Kao novina u upravljanje su uvedeni izvršni direktori, čiji se sastav određuje dogovorom unutar Uprave.
Vlada i MOL su tada potpisali i Glavni ugovor o plinskom poslovanju, kojim se razrađuje prodaja državi skladišta plina u Okolima, kao i odvajanje u zasebnu kompaniju i kasnije prodaju Vladi kompanije za trgovanje plinom. U decembru 2009. godine Vlada i MOL sklopili su Prvi dodatak Glavnom ugovoru o plinskom poslovanju, kojim je obveza Vlade da kupi plinski biznis od Ine odgođena do 1. decembra 2010. godine.
Otkup dionica
Nakon što je u decembru 2010. MOL objavio javnu ponudu za otkup dionica od malih dioničara po cijeni od 2.800 kuna (372 eura) po dionici, pri čemu je poručio kako tom ponudom daje još jednu mogućnost da mu dionice prodaju oni koji drže dionice Ine, a nisu ih prodali u ponudi iz 2008. godine, uslijedila je na proljeće iduće godine i reakcija Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa), koja je privremeno obustavila trgovanje dionicama Ine na Zagrebačkoj burzi jer je utvrdila značajno trgovanje od strane inostranih investitora.
Hanfa je zbog sumnje da su dionice, koje su sporne, stečene opranim novcem odnosno manipulacijom, podnijela i prijavu Državnom tužilaštvu (DORH). Inom i upravljačkim pravima u toj kompaniji potom se počinje baviti i USKOK koji otvara istragu protiv bivšeg premijera Ive Sanadera zbog sumnje da je primio mito od 10 miliona eura od čelnika MOL-a Zsolta Hernadija, kojemu je zauzvrat omogućio preuzimanje upravljačkih prava u Ini.
Hrvatska i MOL su u slučaju Ina podnijeli i zahtjeve za arbitražom. Tako je u novembru 2013. godine MOL pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) pokrenuo arbitražu protiv hrvatske Vlade zbog kršenja određenih obveza i postupaka u vezi s MOL-ovim investicijama u Hrvatskoj.
Hrvatska je početkom 2014. godine protiv MOL-a podnijela arbitražnu tužbu Komisiji UN-a za međunarodno trgovačko pravo (UNCITRAL) u Ženevi kojom traži da se proglase ništavnim izmjene ugovora iz 2009. o upravljačkim pravima u Ini i glavni ugovor o plinskom poslovanju.