EK: Srbija počela reformu sudstva, ostaje političko uplitanje

Srbija je u oblasti pravosuđa postigla izvijestan napredak u pravcu osnaživanja nezavisnosti i odgovornosti sudstva, ali u praksi se još uvijek ne vidi smanjenje neprimjerenog političkog utjecaja na sudije i tužioce, piše u najnovijem izvještaju Evropske komisije o napretku Srbje na putu eurointegracija.

U izvještaju koji pokriva period od 20. juna 2021. do 20. juna 2022. godine, Komisija navodi da je Srbija u februaru učinila važan korak usvajanjem ustavnih amandmana, kao i pratećeg ustavnog zakona kojim su definisani potezi i rokovi za reformu sudstva, prenosi agencija Beta.

Navodi se da je u pripremi ustavnog zakona dva puta konsultovana i Venecijanska komisija Vijeća Evrope, i da su njene primjedbe usvojene, kao i da je javna rasprava bila dovoljno inkluzivna i transparentna.

Zakoni čije je usvajanje omogućeno izmjenama ustava uglavnom se odnose na imenovanje sudija i tužilaca i treba da spriječe potencijalne utjecaje politike na pravosuđe, što, kako se navodi, sa sadašnjim zakonodavstvom nije slučaj.

“Da bi ustavni amandmani imali i praktičan efekt, neophodno je da prateći zakoni budu brzo usvojeni”, piše u izvještaju Evropske komisije.

Snažan pritisak na sudstvo i tužilaštvo

Podsjećajući da su za izradu novih zakona imenovane dvije stručne komisije, Evropska komisija ukazuje da će u tom procesu biti neophodne široke i inkluzivne konsultacije, kao i potpuno usaglašavanje sa preporukama Venecijanske komisije i evropskim standardima.

“Upskos tom pozitivnom razvoju, ostaju značajni izazovi i kašnjenja u realizaciji, koji se odnose na nepristrasnost, odgovornost, efikasnost i profesionalnost sudstva. Sadašnji sistem imenovanja, premještaja i napredovanja sudija i tužilaca mora da bude izmijenjen kako bi se osiguralo da karijere budu u postpunosti zanovane na zaslugama”, navodi se u izvještaju.

Komisija dodaje i da je “preduzet jedan broj koraka kako bi se smanjio prostor za utjecaj politike na pravosuđe, ali još se u praksi ne može videti slabljenje neprimjerenog utjecaja na sudije i tužioce”.

Konstatuje se i da “je pritisak na sudstvo i tužilaštvo i dalje visok” i da “vladini zvaničnici, uključujući i one najviše, i članovi parlamenta i dalje javno komentarišu tekuće istrage ili sudske postupke, kao i rad pojedinih sudija i tužilaca”, što je suprostno i novom kodeksu ponašanja zastupnika.

Također, “jedna broj medija objavljuje procurjele informacije o istragama i sudskim predmetima, što se može smatrati uplitanjem u istrage i sudske postupke, i što rađa neprimjeren pritisak na pojedinačne članove sudova ili tužilaštava”, navodi se u izvještaju.

Napominjući da je Srbija dužna da u potpunosti sarađuje sa Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji i da u potpunosti poštuje i primjenjuje njegove presude i odluke, Evropska komisija ukazuje da se u Srbiji i dalje dovode u pitanje presude tog krivičnog suda, i to i na najvišim nivoima.

Izvjestan nivo pripremljenosti za eurointegracije

U izvještaju se ukazuje i da Srbija treba da počne da primjenjuje strategiju ljudskih resursa i prateći akcioni plan, koje je usvojila u decembru 2021. godine i koji treba da unaprijede efikasnost cijelog pravosuđa.

U dijelu izvještaja koji se odnosi na borbu protiv korupcije, ocenjuje da Srbija u toj oblasti ima izvjestan nivo pripremljenosti za evropske integracije.

Podsjeća se na ocjenu Grupe država protiv korupcije (GRECO) iz marta ove godine, da je Srbija usvajanjem amandmana na Zakon o sprečavanju korupcije pokušala da riješi uočene nedostake i osnažila okvirne uslove za sprečavanje sukoba interesa u slučaju zastupnika, sudija i tužilaca. Navodi se i da se blago povećao broj osuđujućih prvostepenih presuda za slučajeve visoke korupcije.

Međutim, kako se navodi, Srbija još mora da pripremi novu antikorupcijsku strategiju i prateći akcioni plan, koordiniše prevenciju i represiju korupcije i da se temeljito posveti njenom suzbijanju.

U izvještaju se primjećuje i da u pojedinim slučajevim, a navodi se konkretno i slučaj Krušika, nisu u skladu sa zakonom istražene optužbe uzbunjivača koje se odnose na korupciju na visokom nivou. Evropska komisija primjećuje i da veliki broj izuzeća iz odredbi Zakona o javnim nabavkama predstavlja ozbiljan rizik za korupciju.

Srbija ima izvijestan nivo pripremljenosti i u oblasti borbe protiv organizovanog kriminala, i u posmatranom periodu je zabilježen ograničen napredak u sprovođenju preporuka koje treba da unaprijede tu borbu.

“Podaci koje je dostavila Srbija pokazuju pomiješanu sliku – broj novih istraga i pravosnažnih presuda porastao je 2021. u odnosu na prehodnu godinu, dok je broj optužnica i prvostepenih presuda opao. Proaktivne i sistematske istrage novčanih tokova, posebno u slučajevima neobjašnjivog bogaćenja, nisu redovna praksa”, piše u izvještaju.

Neophodno jačanje istraga

Također se primjećuje i da se u Srbiji još uvijek u ograničenoj mjeri koriste instrumenti zamrzavanja i zaplijene imovine stečene krivičnim djelom.

U tom kontekstu se navodi da Srbija mora da pojača istrage i procesuiranje djela vezanih za pranje novca i da više koristi instrument zamrzavanja i zaplijene imovine.

Uz to Srbija “treba da izmijeni krivični zakonik kako bi efikasno kriminalizovala trgovinu oružjem”, piše u izvještaju, i dodaje da, kao i tokom 2020, ni 2021. godine u Srbiji u kontekstu organizovanog kriminala nijedna osoba nije osuđena za djela povezana sa vatrenim oružjem i trgovinu oružjem.

Srbija, dodaje se, treba da “preduzme konkretne korake koji će osigurati jasno razlikovanje prisluškivanja komunikacija u okviru krivične istrage sa jedne, od onog koje se vrši iz sigurnosnih razloga”.

U izvještaju se primjećuje i da u Srbiji nije zabilježen napredak u usklađivanju domaćih zakona sa zakonima EU-a o ekološkoj odgovornosti i krivičnim djelima iz te oblasti.