Mediji: Balkan pogođen masovnom emigracijom

Uz napuštene trgovine i prazne ulice, malo je znakova života u makedonskom gradiću Valandovu, iz kojeg mladi u velikom broju odlaze u potrazi za boljim prilikama u inostranstvu.

Kao i veliki dio siromašnog jugoistoka Evrope, Sjevernoj Makedoniji otkucava demografska bomba, zbog starenja populacije, sve manje rođenih i masovne emigracije, piše AFP, prenosi Hina.

Ta balkanska zemlja u posljednjih 20 godina izgubila je deset posto stanovništva.

Danas u inostranstvu živi oko 600.000 Makedonaca, pokazuju podaci Vlade i Svjetske banke.

Slab ekonomski rast i izostanak investicija usporavaju napredak države koja 30 godina od nezavisnosti ima samo 1,8 miliona stanovnika.

‘Duh mladih sistematski je uništavan’

“Ako ste imali 2,4 miliona stanovnika, a više od četvrtine ih nema, onda se morate ozbiljno zabrinuti šta se događa“, kaže Apostol Simovski, šef državnog statističkog zavoda.

Sela i gradići poput Valandova, smještenog oko 150 kilometara od Skoplja, nude malo radnih mjesta, zbog čega oni s ambicijama moraju tražiti karijere drugdje.

“Duh mladih sistematski je uništavan“, rekao je Pero Kostadinov, 33-godišnji novoizabrani gradonačelnik.

“Entuzijazam za borbu i ostanak u državi je izgubljen.“

U Valandovu više od 90 posto prihoda dolazi od poljoprivrede, a slična situacija je širom Sjeverne Makedonije.

“Pet mojih prijatelja iz razreda, u kojem nas je bilo 20, već su se iselili s porodicama“, kazao je 24-godišnji Bojan Nikolov, član Vijeća mladih u Valandovu.

Prvi rezultati posljednjeg makedonskog popisa stanovništva, provedenog u septembru prošle godine, pokazuju da je od 2002. godine zemlja izgubila više od 200.000 stanovnika.

Srbiju napustilo do 10.000 ljekara

Od raspada Jugoslavije i stjecanja nezavisnosti mnogi su se u Sjevernoj Makedoniji nadali članstvu u Evropskoj uniji i dobrobitima koje ono donosi.

No, makedonski put prema članstvu opetovano je blokiran.

Prvo je Grčka blokirala, pa je Skoplje pristalo preimenovati državu; sada Bugarska, koja negira postojanje makedonskog jezika.

Mnogi stoga počinju sumnjati u evropsku perspektivu, a onima koji ostanu u zemlji preostaje prosječna mjesečna plata od 470 eura.

Slična je situacija širom Balkana.

Iz Albanije je u protekla tri desetljeća otišlo oko 1,7 miliona ljudi, što predstavlja 37 posto populacije, pokazuju podaci Vlade.

Stotine hiljada ljudi napustile su i Srbiju; procjenjuje se da je u zadnjih 20 godina tu državu napustilo do 10.000 ljekara.

Za neke dijelove Hrvatske već je prekasno

“Sve zemlje Zapadnog Balkana su različitim intenzitetom pogođene emigracijom. Glavni razlozi su ekonomski, no sve više su i socijalni“, rekao je Ilir Gedeshi, profesor ekonomije iz Tirane.

Francuska novinska agencija piše kako je Hrvatska upozorenje zemljama Zapadnog Balkana na to da članstvo u EU neće promijeniti trend emigracije.

Hrvatska je od učlanjenja 2013. godine, kada je imala nešto više od četiri miliona ljudi, izgubila gotovo 10 posto stanovništva, pokazuju prvi podaci popisa stanovništva.

Iz Ujedinjenih naroda procjenjuju da će Hrvatska do kraja stoljeća imati samo 2,5 miliona stanovnika.

Demografi upozoravaju da se malobrojno stanovništvo neće moći othrvati daljnjim gubicima.

AFP piše o novoj demografskoj mjeri Vlade, predstavljenoj u decembru, kojom bi se onima koji se vrate u Hrvatsku nudila podrška do 200. 000 kuna (26.600 eura).

No, za neke dijelove zemlje već je prekasno.

“Na prodaju“, čest je natpis u Požegi.

‘Zadnji vlak odlazi, a mi stojimo i mašemo’

Iz tog dijela Hrvatske, u kojemu je živjelo oko 80.000 ljudi, u posljednjih deset godina otišlo je više od 16 posto stanovnika.

“U mojoj ulici trećina kuća je prazna“, rekao je 39-godišnji Igor Čančar iz obližnjeg Brestovca.

Među emigrantima je njegova sestra, koja se preselila u Austriju, sa suprugom i dvoje djece, kao i njegovi bliski prijatelji.

Ako želite da mladi ostanu, napravite im kuću i vrtić, dodao je Čančar.

“Zadnji vlak odlazi, a mi ne činimo ništa, samo stojimo na platformi i mašemo”, zaključio je Slavonac.