Vučić: Građani glasali za ustavne promjene u području pravosuđa

U Srbiji je održan referendum o promjeni Ustava u dijelu koji se odnosi na pravosuđe, odnosno način izbora sudaca i tužitelja. Glasačka mjesta zatvorena su u 20 sati.

Prema prvim rezultatima, 39,52 posto izašlih birača glasalo je za “ne”, 60,48 zaokružilo je “da”.

Ove rezultate saopštio je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

Predsjednik Srbije objavio je da su građani glasali za ustavne promjene u području pravosuđa. Više od 60 posto glasalo je za promjene na referendumu.

Iz Vlade su poručili da je cilj smanjivanje utjecaja politike u izboru sudaca i tužitelja, što je jedan od uvjeta na europskom putu Srbije. U više kosovskih općina s većinskim srpskim stanovništvom održani su prosvjedi zbog odluke vlasti da zabrane održavanje referenduma na teritoriju Kosova. To je prvi put da se izborni proces Srbije ne održava i na Kosovu.

Prema posljednjim informacijama iz izborne komisije, do 18 sati glasalo je 25,25 posto ukupnog broja upisanih glasača.

Pravo glasa imalo je više od šest i po miliona glasača.

Prema nedavno usvojenim izmjenama Zakona o referendumu, za odlučivanje je sada dovoljna većina izašlih, jer je cenzus ukinut.

Srđan Nogo razbio glasačku kutiju

Bivši poslanik Dveri Srđan Nogo glasao je danas na republičkom referendumu na biračkom mjestu 35 na Savskom vencu, a nakon toga razbio glasačku kutiju, a u RIK-u kažu da su o tome obavješteni i da će se glasanje na tom mjestu nastaviti kada se postignu uslovi.

Predsjednik RIK-a Vladimir Dimitrijević rekao je na pitanje o incidentu da su oni obavješteni da je jedan glasač, kako je rekao, oštetio izborni materijal i da će se nastaviti glasanje nakon postizanja uslova.

🤣🤣🤣🤣🤣🤣 pic.twitter.com/9XEQJfUKm4

— Igor Čobanović (@DaZivimSan) January 16, 2022

Prema njegovim riječima, ako prekid bude trajao duže od sat vremena, glasanje na tom biračkom mjestu za toliko koliko prekid bude trajao će biti produženo.

Dimitrijević je kazao da je o tome obaviještena policija, s obzirom da je riječ najmanje o prekršaju, a vjerovatno i krivičnom djelu.

Prema saznanjima Tanjuga, Nogo je priveden danas zbog krivičnog djela sprječavanja održavanja glasanja.

Njemu je po nalogu dežurnog zamjenika prvog osnovnog javnog tužioca određeno zadrzavanje.

Prema navodima medija, Nogo je polomio kutiju na glasačkom mjestu.

RIK: Glasalo 25,25 posto birača

Do 18 časova na referendumu za promjenu Ustava Srbije u dijelu o pravosuđu glasalo je 25,25 posto birača, saopštio je direktor Republičkog zavoda za statistiku (RZS) Miladin Kovačević.

Na konferenciji za novinare Republičke izborne komisije (RIK), Kovačević je naveo da je u regionu Vojvodine glasalo 28,63 posto birača, u Šumadiji i zapadnoj Srbiji 24,59 posto, u Južnoj i istočnoj Srbiji 23,39 a u regionu Beograda 22,88 posto.

Miladinović je naveo da očekuje da će do zatvaranja biračkih mjesta izlaznost na referendumu iznositi do 32 posto svih birača Srbije.

Posmatračka misija CRTA ima raspoređene posmatrače na 300 glasačkih mjesta određenih na osnovu slučajnog uzorka, reprezentativnog za Srbiju, bez glasača sa Kosova.

Posmatranje procesa glasanja na takvom uzorku omogućiće toj posmatračkoj misiji da izvještava o toku glasanja, poštovanju zakona i procedura, izlaznosti i rezultatima referenduma.

Dodaje se da će CRTA uložiti dodatne napore da sakupi informacije o toku glasanja na glasačkim mjestima u četiri opštine (Kuršumlija, Novi Pazar, Raška i Vranje) kojima je Republička izborna komisija, u noći pred početak glasanja, dodala glasače sa Kosova, ali da se ta glasačka mjesta neće uzimati u obzir prilikom izvještavanja o izlaznosti i rezultatima.

Navodi se da su posmatrači CRTA-e na 300 glasačkih mjesta od trenutka pripreme glasačkog mjesta za otvaranje, od šest ujutro, pa sve dok članovi glasačkih odbora ne objave rezultate referenduma za posmatrano glasačko mjesto, čime se obezbjeđuje sveobuhvatan uvid u dešavanja na glasačkim mjestima.

CRTA nema raspoređene posmatrače i ne prati proces glasanja na glasačkim mjestima u inostranstvu kao i u zavodima za izvršenje krivičnih sankcija, dodaje se u saopštenju.

Počelo izjašnjavanje građana

Predsjednik Republičke izborne komisije Srbije (RIK) Vladimir Dimitrijević izjavio je jutros da je u 7.00 sati na 8.179 mjesta počelo izjašnjavanje građana na referendumu, javlja Beta.

Dimitrijević je za RTS rekao da je glasanje počelo i na 29 mjesta u Zavodima za izvršenje zavodskih sankcija, i dodatnih deset mjesta za glasanje u inostranstvu.

Do 10 sati izlaznost na referendumu o promjeni ustava je 3,61 posto od ukupnog broja upisanih birača.

Građani Srbije odlučuju danas na Republičkom referendumu o promjeni Ustava u oblasti pravosuđa koji će biti sproveden na glasačkim mjestima u periodu od 7.00 do 20.00 časova, javlja Tanjug.

Referendumsko pitanje glasi “Da li ste za potvrđivanje Akta o promjeni Ustava Republike Srbije?”, o kojem će se građani izjasniti zaokruživanjem odgovora “da” ili “ne”.

Promjenu Ustava predložila je Vlada Srbije u cilju obezbjeđivanja veće nezavisnosti, efikasnosti i odgovornosti sudstva, veće samostalnosti i odgovornosti javnog tužilaštva, bolju zaštitu prava građana i jačanje vladavine prava.

Amandmani predviđeni Aktom o promjeni Ustava odnose na samo pravosuđe i njima se ne mijenjaju drugi dijelovi Ustava.

Naime, amandmanima se, kako ukazuju stručnjaci, predviđaju dodatne garancije za nezavisnost sudstva i sudija, garantuje se i stalnost sudijske funkcije i predviđa da će najviši sud u Republici biti Vrhovni sud.

Mijenjaju se ustavne odredbe

Mijenjaju se zapravo ustavne odredbe o uređenju sudova i javnih tužilaštava, a imajući u vidu da postoji međuzavisnost između ovih odredbi i drugih odredbi Ustava, izmijenjeni su i članovi koji se tiču načela podjele vlasti, nadležnosti Narodne skupštine, način odlučivanja u Narodnoj skupštini i sastav Ustavnog suda, kao i izbor i imenovanje sudija Ustavnog suda.

Prema predloženim amandmanima, sudije, predsjednika Vrhovnog suda i predsjednike sudova biraće Visoki savjet sudstva (VS S), a ne više Narodna skupština, a predviđene su i promjene u organizaciji javnog tužilaštva koje treba da obezbijede samostalnost i odgovornost javnih tužilaca.

Glavne javne tužioce i javne tužioce biraće Visoki savjet tužilaca, a ne više Narodna skupština.

Proklamovano je i da je sudija nezavisan, kao i da je zabranjen svaki neprimjereni uticaj na sudiju u vršenju sudijske funkcije.

Ukida se prvi izbor sudija na mandat od tri godine i garantuje stalnost sudijske funkcije, koja traje od izbora za sudiju dok sudija ne navrši radni vijek.

Predviđeni su i razlozi iz kojih sudiji može prije vremena da prestane funkcija, što znači da se zakonom ne mogu propisati drugi razlozi.

Odluku o prestanku funkcije može da donese samo organ koji sudije i bira – VS S.

Promjena naziva najvišeg suda

Amandmani predviđaju i promjenu naziva najvišeg suda u Republici, pa će umjesto Vrhovni kasacioni sud taj sud nositi naziv Vrhovni sud, koji je prema objašnjenju Republičke izborne komisije u skladu sa pravnom tradicijom Srbije, kao i sa nadležnostima koje tradicionalno ima najviši sud u državi.

Predloženim rješenjima se ukida izbor sudija u Narodnoj skupštini i predviđa se izbor isključivo od strane VS S.

Taj organ činiće 11 članova od kojih su šest sudije koje biraju njihove kolege sudije, četiri istaknuta pravnika koje bira Narodna skupština i predsjednik Vrhovnog suda.

Predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti će na ovaj način u potpunosti biti isključeni iz izbora sudija, a isto važi i za izbor predsjednika Vrhovnog suda i predsjednike sudova, koje će takođe birati VS S.

Za članove VS S iz reda istaknutih pravnika mogu biti izabrana lica sa najmanje 10 godina iskustva u pravnoj struci, koji ne mogu biti članovi političke stranke i moraju biti dostojni ove funkcije.

Njih će birati Narodna skupština poslije sprovedenog javnog konkursa, a detaljni uslovi za konkurs biće propisani zakonom.

Organizacija javnog tužilaštva

Najveće promjene tiču se organizacije javnog tužilaštva i predviđaju da funkciju javnog tužilaštva vrše Vrhovni javni tužilac, glavni tužioci i javni tužioci.

Glavni tužioci vršiće funkciju sadašnjih javnih tužilaca, a sadašnji zamjenici javnih tužilaca postaće javni tužioci i vršiće funkciju javnog tužilaštva zajedno sa glavnim javnim tužiocima.

Predviđenom promjenom obezbjeđuje se veća samostalnost i odgovornost nosilaca javnotužilačke funkcije, jer će postupajući javni tužilac imenom i prezimenom odgovarati za svoj predmet, jer je on u kontaktu sa strankama (okrivljenim i oštećenim) a ne javni tužilac koji sada stoji iza svake odluke tužilaštva, iako nema neposredan kontakt sa strankama i ne postupa u predmetima.

U skladu sa nazivom najvišeg suda promijenjen je i naziv najvišeg javnog tužilaštva koje se više neće zvati Republičko javno tužilaštvo već Vrhovno javno tužilaštvo, a kojim rukovodi Vrhovni javni tužilac.

Amandmani predviđaju i da glavne javne tužioce i javne tužioce bira Visoki savjet tužilaca, a ne više Narodna skupština na prijedlog Vlade.

Samostalni državni organ

Međutim, samo će Vrhovnog javnog tužioca i dalje birati Narodna skupština na prijedlog Visokog savjeta tužilaca, poslije sprovedenog javnog konkursa.

Visoki savjet tužilaca biće samostalan državni organ koji obezbjeđuje i jamči samostalnost i javnog tužilaštva, Vrhovnog javnog tužioca, glavnih javnih tužilaca i javnih tužilaca.

Ovaj organ ima 11 članova od kojih su pet javni tužioci koje biraju glavni javni tužioci i javni tužioci, četiri istaknuta pravnika koje bira Narodna skupština, Vrhovni javni tužilac i ministar nadležan za pravosuđe.

Amandmanima je predviđeno da ministar ne može da glasa u postupku utvrđivanja disciplinske odgovornosti javnih tužilaca.