Nizozemska za sankcije Dodiku i vlastima RS-a
Neustavni koraci Republike Srpske, blokada državnih institucija koju provodi RS, imat će posljedice, rekao je ambasador Jan Waltmans.
Nizozemska se svrstala među države koje podržavaju sankcije protiv vlasti u Republici Srpskoj zbog njihovih prijetnji stabilnosti i integritetu Bosne i Hercegovine, potvrdio je u petak nizozemski ambasador u toj zemlji Jan Waltmans.
“Neustavni koraci Republike Srpske, blokada državnih institucija koju provodi RS i izostanak reformi imat će posljedice. Primjerice, može se očekivati smanjenje EU i međunarodne pomoći. Razmatraju se i drugi koraci”, poruka je koju je ambasador Waltmans objavio na svom Twitter nalogu.
Dodao je kako građani BiH zaslužuju vlast koja će voditi računa o njihovim stvarnim interesima, za što su preduvjet institucije države koje funkcioniraju.
Unconstitutional steps of Republika Srpska, RS blockade of state institutions and lack of reforms will have consequences. E.g. decrease of EU/international assistance can be expected. Other steps considered. Citizens of #BiH deserve sound policies and functioning institutions.
— Jan Waltmans (@JanWaltmans) January 14, 2022
Glasnogovornik Evropske komisije Peter Stano je ranije ove sedmice najavio kako će Vijeće za vanjske poslove EU 24. janaura na dnevnom redu imati stanje u BiH, što uključuje i raspravu o mogućem poduzimanju kaznenih mjera protiv odgovornih osoba koje dovode u pitanje ustavni poredak i stabilnost BiH, podsjeća Hina.
SAD su prošle sedmice već nametnule sankcije srpskom članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku i njegovom pravnom savjetniku Milanu Tegeltiji, označivši ih odgovornima za podrivanje Daytonskog sporazuma, ali i za umiješanost u korupciju.
Podrška američkim sankcijama
Velika Britanija odmah je podržala uvođenje tih kaznenih mjera, uz naznaku kako je spremna slijediti takvu politiku, a za sankcije Dodiku otvoreno se zalaže i njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock.
Otvoreni protivnik uvođenja evropskih sankcija Dodiku za sada je jedino Mađarska.
Analitičari pretpostavljaju kako na nivou Unije neće biti konsenzusa nužnog za uvođenje sankcija pa će onda države koje zagovaraju politiku kažnjavanja pojedinačno donositi takve mjere, čiji je cilj zaustaviti procese koji bi de facto vodili izdvajanju RS iz ustavno-pravnog poretka BiH.
Vlasti RS planiraju do polovice ove godine donijeti cijeli niz zakona kojima bi entitet od države preuzeo ingerencije u odbrani, carinskoj politici i pravosuđu.