Apel Schmidtu: Omogućite preživjelima da obilježe mjesta stradanja

Zaštićena nacionalna spomen-mjesta bi počela podizati nove spoznaje i mijenjati društvenu svijest u pravcu pomirenja, smatraju pokretači inicijative.

Visoki predstavnik Christian Schmidt na raspolaganju ima takozvane 'bonske ovlasti', odnosno opciju nametanja zakonskih rješenja (EPA)

Radna grupa za Bosnu i Hercegovinu, koja okuplja bosanskohercegovačke i američke državljane obratila se Visokom predstavniku Christianu Schmidtu pismom kojim ga pozivaju da iskoristi svoje “bonske ovlasti” i dozvoli preživjelim žrtvama rata obilježavanje mjesta stradanja.

Kako se navodi u pismu, u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska počinioci zlodjela po pravilu se glorificiraju, dok se preživjelima zabranjuje ili se energično odvraćaju od postavljanja spomen-obilježja žrtvama.

Smatraju da je ključno, u smislu vladavine prava, restorativne pravde i pomirenja, braniti ljudsko pravo na istinu i na memorijalizaciju.

Dozvoljeno okupljanje jedan dan u godini

„Preživjelima iz koncentracionog logora Omarska u općini Prijedor, na primjer, ne dozvoljava se postavljanje spomen-obilježja žrtvama. Omogućeno im je samo okupljanje na mjestima događaja nekoliko sati jedan dan svake godine kako bi održali komemorativne govore i položili cvijeće pred ozloglašenom ‘bijelom kućom’ gdje su zatočenici mučeni i ubijani“, navodi se u pismu, kojeg je objavila novinska agencija Fena.

Njihova nastojanja da sačuvaju “bijelu kuću” i okolno zemljište te da na tom mjestu naprave spomen-obilježje i edukativni centar se blokiraju. U Prijedoru, kako navode u pismu, postoji spomenik pripadnicima Vojske Republike Srpske, ali se u tom istom gradu članovima porodica ubijenih zabranjuje postavljanje spomen-obilježja žrtvama, uključujući više od 100 djece koja su ubijena.

„Najmanje 122 zatočenika u koncentracionom logoru ‘Barutni magacin’, u blizini Kalinovika, su prisilno odvedena na egzekuciju 5. augusta 1992. godine, a 42 žrtve još uvijek nisu pronađene ni identificirane. Članovi porodica traže da se taj objekt zaštiti i da se osnuje spomen-muzej u glavnoj zgradi koja se koristila za držanje zatočenika, ali su njihovi naporni onemogućeni“, dodaje se u pismu.

Umjesto žrtvama, oslikan mural zločincu

Ističu da pažnji Visokog predstavnika ne bi smjelo promaći da na ulazu u Kalinovik, tačno uz put od logora, posjetioce dočekuje trometarski mural bivšem generalu Vojske Republike Srpske Ratku Mladiću, osuđenom za ratne zločine pred Međunarodnim sudom u Haagu.

Od 1992. do 1995. godine u Bosni i Hercegovini je ubijeno najmanje 100.000 ljudi, među kojima veliki broj civila, uključujući djecu. Brojni koji su odgovorni za zločine još uvijek slobodno šetaju ulicama, dok se neki od presuđenih ratnih zločinaca i dalje slave kao heroji.

Intervencija bivšeg Visokog predstavnika međunarodne zajednice Valentina Inzka u Krivični zakon Bosne i Hercegovine, kojim je postalo kažnjivo negirati presuđene ratne zločine i veličati ratne zločince, izazvala je različite reakcije, a političari iz entiteta Republika Srpska blokirali su rad državnih institucija, tražeći da se izmjene Krivičnog zakona ponište.

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini međunarodno je tijelo koje nadgleda provedbu Dejtonskog mirovnog sporazuma, kojim je 1995. godine zaustavljen rat u zemlji. Na raspolaganju ima takozvane ‘bonske ovlasti’, odnosno opciju nametanja zakonskih rješenja, ukoliko to nisu u stanju sami uraditi domaći političari.

Zaštićena nacionalna spomen-mjesta

Iz Radne grupe za Bosnu i Hercegovinu predložili su, između ostalog, da spomen-mjesta budu postavljena u Omarskoj i “Barutnom magacinu” na sličan način kakav je Memorijalni centar Srebrenica koji je uspostavljen u periodu između 2000. i 2007. godine na osnovu četiri odluke koje su donijela četiri visoka predstavnika koji su se sukcesivno smjenjivala na toj poziciji.

„Postoje brojna druga mjesta gdje su počinjena zlodjela u Keratermu i Trnopolju (u općini Prijedor), u kući u Pionirskoj ulici, kući na Bikavcu i mezarju Stražište (u Višegradu), te na raznim lokacijama u Foči koje je također potrebno zaštiti u skladu sa željom udruženja preživjelih“, dodali su.

Naveli su da je još jedna lokacija koju je potrebno označiti i zaštititi bivša Koštana bolnica (trenutno napuštena), mjesto koncentracionog logora u Stocu gdje je uništena ploča posvećena žrtvama. Udruženja preživjelih su tražila da se ovo mjesto zaštiti kao spomen mjesto, ali su spriječeni u svojim nastojanjima.

Prema Presudi Pretresnog vijeća Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), Hrvatsko vijeće obrane (HVO) izvršilo je prenamjenu Koštane bolnice kako bi se koristila kao mjesto nezakonitog zatočenja bosanskohercegovačkih Muslimana iz ove zajednice, zatočenika koji su bili izloženi redovnom teškom premlaćivanju, seksualnom zlostavljanju i ubistvima.

„Veličanje ratnih zločinaca, slavljenje njihovih zločina i zabranjivanje spomen obilježja za žrtve u Republici Srpskoj se mogu posmatrati kao strategija zastrašivanja i ponovne traumatizacije preživjelih kako bi se spriječio njihov povratak u domove i zajednice iz koji su nasilno protjerani“, navodi se u pismu.

Njemačka kao uzor

„Zaštićena nacionalna spomen-mjesta koja mi predlažemo bi se samim svojim postojanjem odupirala negiranju i počela podizati nivo spoznaje i mijenjati društvenu svijest u Republici Srpskoj u pravcu mogućnosti pomirenja“.

„U svojim javnim nastupima aludirali ste na istinske napore u Njemačkoj da se izađe na kraj s prošlošću. Postojao je istinski javni konsenzus u pogledu potrebe da se osiguraju spomen za žrtve holokausta i protiv fašizma. Od ‘Spomenika ubijenim Jevrejima Evrope’ u Berlinu, preko ‘Spomenika protiv fašizma’ u Hamburg-Harburgu, do ‘Stolpersteinea’, Njemačka je prihvatila oblike memorijalizacije koji imaju duboki smisao“, navodi se u pismu Visokom predstavniku, kojeg potpisuje profesor filozofije i studija holokausta i genocida na Univerzitetu Southern Connecticut David Pettigrew. Podržali su ga drugi članovi Radne grupe za Bosnu i Hercegovinu, uključujući i predstavnike organizacija koja okupljaju preživjele žrtve rata.

„Uz korištenje bonskih ovlasti, vjerujemo da će zaštićena nacionalna spomen-mjesta kojima se priznaju progon i patnja žrtva genocida uskoro postati realnost u Bosni i Hercegovini“, navodi se u zaključku pisma.

Izvor: Agencije

Povezane

Svako ko javno negira, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida kao i druge ratne zločine utvrđene pravosnažnim presudama bit će kažnjen kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Published On 27 Jul 2021
Više iz rubrike Balkan
POPULARNO