Milanović: Podrška modernoj, građanskoj, otvorenoj Crnoj Gori

Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović u četvrtak je podržao modernu, građansku i otvorenu Crnu Goru, čiji je predsjednik Milo Đukanović, usred rasta političkih i etničkih napetosti u njegovoj zemlji, na Pantovčaku počeo službenu posjetu Hrvatskoj.

Milanović je na početku konferencije za medije s Đukanovićem rekao da bi crnogorski predsjednik ionako došao u uzvratnu posjetu Hrvatskoj, ali su ga “nedavni događaji u Crnoj Gori ubrzali”.

Đukanović je u Zagreb stigao dan nakon što su opozicione crnogorske stranke, predvođene njegovom Demokratskom partijom socijalista (DPS), pozvale na formiranje prelazne vlade, koja će raspisati parlamentarne izbore, prenosi Hina.

‘Zaslužuje preferencijalni tretman’

Aktuelne vlasti u saopćenju su proglašene “marionetama u službi tuđih, antidržavnih i anticrnogoskih interesa”, a nedavno ustoličenje novog mitropolita Srpske pravoslavne crkve (SPC) u Crnoj Gori Joanikija na Cetinju proglasili su “velikosrpskom ofanzivom”.

Milanović je kazao da je Đukanovićeva posjeta prilika da podrži “modernu, građansku i otvorenu Crnu Goru”.

Pohvalio je i dobre odnose s tom zemljom.

“Oni nisu uvijek bili bez oscilacija, ali smo sve razjasnili”, kazao je.

Rekao je kako bi Crna Gora, zajedno s Albanijom i Sjevernom Makedonijom, zaslužuje preferencijalni tretman u približavanju Evropskoj uniji.

‘Srbija štiti navodno ugrožena prava Srba’

“Moj je zadatak na to skrenuti pozornost onima u Europi koji to ne vide”, naglasio je hrvatski predsjednik.

Pojam “srpski svet” eufemizam je za velikosrpsku politiku, rekao je Đukanović nakon susreta s Milanovićem.

Aktuelna beogradska politika tvrdi da Srbija ima pravo štiti “navodno ugrožena prava Srba” u drugim državama, kazao je on, dodavši kako posmatra kao “ugrožavanje suvereniteta” susjednih država.

Crnogorski predsjednik rekao je da tu procjenu temelji na iskustvu iz ratnih devedesetih, kada su iz Beograda također pozivali “na zaštitu ugroženih prava”.

“Ostalo znamo”, naglasio je.

‘Srpski svet’ je eufemizam za ‘Veliku Srbiju’

Nada se da se neće ponoviti scenarij od prije tridesetak godina te da je na njemu da upozori na “opasnu podudarnost” s današnjicom.

Komentirajući “srpski svet”, sintagmu koju koriste članovi srbijanske Vlade predstavljajući je kao legitiman nacionalni interes Srbije, Đukanović je kazao da je to eufemizam za “veliku Srbiju”.

“To je identično onoj krilatici ‘Svi Srbi u jednoj državi’”, smatra crnogorski predsjednik, koji je SPC nazvao “udarnom iglom velikosrpskog nacionalizma” i “jedinom prekograničnom infrastrukturom ‘velike Srbije’” koja negira postojanje crnogorske nacije.

Đukanović je rekao da iz Beograda dolaze “profašistički, velikodržavni projekti”, koji se koriste lažima.

Crnogorski predsjednik će se kasnije u četvrtak susresti i s predsjednikom Hrvatskog sabora Gordanom Jandrokovićem i premijerom Andrejem Plenkovićem.

Ustoličenje mitropolita Joanikija

U Zagrebu će se susresti i s predstavnicima crnogorske manjine, a dan kasnije s Milanovićem će boraviti na Brijunima.

Đukanoviću je dolazak u Zagreb prva službena posjeta inozemstvu od kako su porasle napetosti u njegovoj zemlji.

Joanikije, mitropolit crnogorsko-primorski, ustoličen je 5. septembra u toj historijskoj, simbolički važnoj crnogorskoj prijestolnici uprkos protivljenju nekoliko hiljada demonstranata, koji su blokirali ceste prema Cetinju i sukobili se s policijom, pri čemu je povrijeđeno nekoliko desetaka ljudi.

Pritom je povrijeđeno nekoliko desetaka ljudi.

Negiranje crnogorskog identiteta

Joanikije, nasljednik Amfilohija, koji je umro prošle godine od posljedica korona virusa, te patrijarh srpski Porfirije na Cetinje su stigli helikopterom, pod zaštitom naoružane specijalne policije.

Ustoličenje na Cetinju dio Crnogoraca smatra novim pokušajem velikosrpskog utjecaja Beograda na Crnu Goru i negiranja crnogorskog identiteta.

Vlada u Podgorici smatra se prosrpskom, iako i razjedinjenom po nizu pitanja.

Premijer Zdravko Krivokapić na vlast je stigao uz veliku pomoć SPC-a, zbacivši time Đukanovićevu vlast nakon 30 godina vladavine.