Čelnici Zapadnog Balkana: Članstvo u EU strateški interes obje strane

Na panelu Bledskog strateškog foruma sudjelovali su čelnici zemalja Zapadnog Balkana uz neke od čelnika Evropske unije.

Albanski čelnik Edi Rama u svom je živopisnom nastupu rekao da je EU 'Samuel Beckett' za šest država koje žele u EU (Fena)

Što skoriji ulazak država Zapadnog Balkana u EU strateški je cilj regije, ali i tog saveza, zaključak je panela Bledskog strateškog foruma na kojem su sudjelovali čelnici tih zemalja uz povjerenika Evropske komisije za proširenje i visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH.

Borut Pahor, predsjednik Slovenije koja trenutno predsjedava Evropskom unijom, u uvodu panelu naglasio je da je za obje strane važno da države Zapadnog Balkana što prije postanu članice EU-a jer odgađanje ima neželjene posljedice za sve – pad povjerenja u evropski projekt, usporavanje reformi, rast nacionalizma i otvaranje puta za takozvane „treće igrače”.

Slovenski premijer Janez Janša rekao je pak da bi prva dobrobit članstva tih država u EU-u bilo ispunjenje namjere osnivača saveza koji su govorili o Evropi, a ne o zapadu i istoku kontinenta.

„Za mene je jasno da proširenje treba biti na vrhu evropskih prioriteta cijelo vrijeme”, poručio je Janša. Istaknuo je da proširenje nije nikad bilo tehničko pitanje, nego strateško, te da je riječ o političkoj odluci, a da je skrivanje iza tehničkih detalja samo alibi.

Rama: Mi čekamo Godota

Albanski čelnik Edi Rama u svom je živopisnom nastupu rekao da je EU „Samuel Beckett” za šest država koje žele u EU.

„Mi čekamo Godota. Ne znamo tko je Vladimir, a tko Estragon, ali Albanija i Sjeverna Makedonija su poput likova u Beckettovoj drami”, rekao je albanski premijer, pa dodao da je njihov Beckett u posljednje vrijeme Bugarska. Time se referirao na inzistiranje Sofije da blokira otvaranje pregovora o članstvu sa Sjevernom Makedonijom zbog spora oko makedonskog jezika.

Ta članica EU-a trenutno prolazi kroz političku krizu, nakon što nakon dva kruga parlamentarnih izbora ove godine nije uspjela formirati vlast.

Rama je na Bledu izrazio nadu da Sjeverna Makedonija, koja je radi deblokiranja pregovora i prekida spora s Grčkom pristala promijeniti svoje ime, neće morati nakon novih bugarskih izbora promijeniti ime u „Zapadna Bugarska”, piše Hina

Sigurnost Europe

Premijer Kosova Albin Kurti na panelu je podsjetio da trećina državljana zapadnog Balkana živi u zapadnim državama, pa da bi članstvom u EU dijaspora počela živjeti u istom entitetu, što bi bilo dobro za ekonomiju.

Dodao je da bi se članstvom država Zapadnog Balkana u EU-u vanjska granica tog saveza smanjila za hiljade kilometara, čime bi je bilo i lakše štititi.

Na to se nadovezao poljski premijer Mateusz Morawiecki, kazavši da će u nadolazećim desetljećima najveći izazov za Evropu biti migracije.

„Zbog zaokruživanja granica EU-a Zapadni Balkan treba što prije biti primljen. Moramo biti veoma glasni oko toga koliko je to važno iz strateške perspektive EU-a”, rekao je Poljak.

Povjerenik za proširenje Oliver Varhelyi kazao je kako je kod pitanja proširenja važna motivacija, te da stoga treba uvjeriti balkansku šestorku da je vrijedno proći kroz sve reforme i transformacije da bi postali dio evropskog saveza.

„Moramo biti veoma odlučni da zadržimo tu motivaciju i da budemo jasni da je naša ponuda na stolu iskrena”, rekao je Mađar.

On je dodao da EU predlaže investicijski paket, vrijedan otprilike trećinu BDP-a cijele regije, koji bi u idućih četiri do pet godina doveo temeljne promjene Zapadnom Balkanu.

Novi visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt nadovezao se kazavši kako EU može učiniti mnoge međukorake kojima će pokazati dobrobiti budućeg članstva, poput ukidanja roaminga.

Član predsjedništva BiH Šefik Džaferović naglasio je pak kako bi se članstvom Zapadnog Balkana u EU-u relativizirala neka pitanja u regiji poznata kao „balkanski inati”, poput problema granica koji bi u širom udruženju poput EU-a postao manji.

Izvor: Agencije

Povezane

Više iz rubrike Balkan
POPULARNO