Dodik o sastanku s Erdoganom i o načinu rada u Predsjedništvu BiH

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik iz reda srpskog naroda najavio je u utorak da će u petak učestvovati na sastanku članova bh. Predsjedništva s predsjednikom Turske Recepom Tayyipom Erdoganom.

To je potvrdio na konferenciji za novinare u Banjoj Luci, navodeći da će sastanku prisustvovati kako bi turskog predsjednika upoznao sa stavovima iz bh. entiteta Republika Srpska i ukazao na usložnjenost situacije u Bosni i Hercegovini zbog izmjena Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, koje je nametnuo bivši visoki predstavnik međunarodne zajednice Valentin Inzko, prenosi Anadolija

Turski predsjednik bi u četvrtak navečer trebao doputovati u Bosnu i Hercegovinu, a susret s članovima bh. Predsjedništva planiran je za petak, prenosi Fena.

Dodik je rekao da ne želi ostaviti priliku preostaloj dvojici članova tročlanog Predsjedništva, Željku Komšiću i Šefiku Džaferoviću, da prezentira turskom predsjedniku ono što oni žele.

Istakao je da za učešće na sastanku ima podršku predstavnika parlamentarnih stranaka iz RS-a.

Slavljenje ratnih zločinaca u RS-u

Dodik je naglasio da će u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine nastaviti djelovati u skladu sa zaključcima Narodne skupštine RS-a, odnosno da će prisustvovati redovnim sjednicama bh. Predsjedništva i glasati protiv tačaka dnevnog reda kako bi mogao podići vitalni nacionalni interes na odluke koje se donesu bez njegove saglasnosti.

Narodna skupština RS-a ranije je usvojila zaključke koje su usaglasile stranke sa sjedištem u RS-u prema kojima predstavnici tog bh. entiteta neće učestvovati u donošenju odluka u Parlamentarnoj skupštini, Vijeću ministara i Predsjedništvu Bosne i Hercegovine.

Takav stav je reakcija na odluku Valentina Inzka da, koristeći svoje ovlasti, donese dopunu Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, kojom je uveo zabranu negiranja genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina utvrđenih pravomoćnim presudama nadležnih međunarodnih i domaćeg suda.

Bivše vojne i političke čelnike RS-a koji su osuđeni za ratne zločine pred međunarodnim sudom u Hagu i pred domaćim sudovima zbog zločina počinjeni tokom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine u tom bh. entitetu slave kao nacionalne heroje, pa zabranu njihovog javnog veličanja vide kao gušenje slobode govora.