Biserko: Retorika protiv muslimana opstaje u akademskim krugovima

Vučićevim izjavama o potrebi dijaloga sa Bošnjacima treba da prethodi priznanje genocida, kaže predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji.

Retorika protiv muslimana još uvijek opstaje, u raznim krugovima, akademskim, prije svega, rekla je Sonja Biserko (EPA)

Predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko ocijenila je da je zapadna zajednica konsolidovala stav u vezi genocida u Srebrenici. U tom kontekstu, Biserko kaže da i Vučićevim izjavama o potrebi dijaloga sa Bošnjacima treba da prethodi priznanje genocida.

Važno je da taj dijalog krene, rekla je Biserko u intervjuu za beogradski list Danas, ali isto tako, dodala je, važno je objasniti zašto su muslimani bili targetirani na način na koji jesu.

Objasniti zašto je genocid izveden?

„Zašto je genocid izveden? Retorika protiv muslimana još uvek opstaje, u raznim krugovima, akademskim, pre svega. Oni još uvek žive na tezi o muslimanima kao remetilačkom faktoru. Srbija je celih 26 godina smatrala da može da prođe sa tim, da je to samo jedna mantra, genocid u Srebrenici, ali to se sada uozbiljilo, jer novi visoki predstavnik u BiH najavljuje jedan ozbiljniji pristup“, rekla je Biserko.

Odluku visokog predstavnika međunarodne zajednice za BiH Valentina Inzka, kojeg je od nedjelje zamijenio njemački diplomat Christian Schmidt, da nametne zakon kojim se kažnjava nijekanje ratnih zločina, jer ga BiH nije usvojila ni 26 godina od završetka rata, političari u toj zemlji su očekivano različito ocijenili a član Predsjedništva BiH Milorad Dodik je najavio kako se u entitetu Republika Srpska taj zakon neće provoditi te je zaprijetio otcjepljenjem od BiH.

Zakonom o izmjenama krivičnog zakona BiH koji je stupio na snagu krajem jula svima koji niječu ratne zločine, uključujući i genocid u Srebrenici, odnosno ne poštuju sudske presude izrečene počiniteljima ili ih veličaju i nagrađuju, ubuduće prijeti zatvorska kazna do pet godina.

Umjerena reakcija Vučića

Javna reakcija Aleksandra Vučića, koji također ne priznaje genocid u Srebrenici, bila je ipak u nekoliko navrata bitno umjerenija od ostalih zvaničnika Srbije i zvaničnika bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska.

Vučić je rekao da nije pristalica nametnutih odluka, jer one nisu nikada donosile ništa dobro, već samo veće podjele, ali je uz to i pozvao na dijalog sa Bošnjacima.

„Svi smo mi pravili stvari, to jest pojedini pripadnici naroda, kojima ne moramo uvek da se ponosimo. Neki su više pravili u Drugom Svetskom ratu, a neki u drugim ratovima. Budućnost u odnosima Srba i Bošnjaka su od ključnog značaja, i zato ćemo morati da razgovaramo i poštujemo se a ne da gledamo kako jedni drugima zabiti nož u leđa“, rekao je Vučić za komercijalnu televiziju Pink.

Vučić je kazao da zna da je teško sa Bošnjacima razgovarati kada se pomene Srebrenica, kao i što je sa Srbima teško razgovarati o drugim temama.

„Ali moramo da otvorimo dijalog koji mora biti širi, društveni, jer delimo sa Bošnjacima prostor u BiH, ali i u Srbiji. Moramo zbog toga da gradimo najbolje odnose“, rekao je Vučić.

Zločinci se još slave kao heroji

Prema haškim presudama, dokazano je ubistvo za više od 7.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka ubijenih u julu 1995. godine u Srebrenici, na istoku Bosne i Hercegovine, a te zločine Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY)  u Haagu ocijenio je kao zločin genocida. Prema drugim izvorima, u Srebrenici je ubijeno više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka.

Za zločine u Srebrenici osuđeno je 48 osoba na više od 700 godina zatvora i pet doživotnih kazni, uključujući najviše vojne i političke zvaničnike bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska, zapovjednika vojske RS-a Ratka Mladića i prvog predsjednika tog entiteta Radovana Karadžića. Posljednja presuda izrečena je Mladiću. Njega je 8. juna drugostepenom presudom na doživotni zatvor osudio Međunarodni mehanizam za krivične sudove, nasljednik ICTY-a.

Uprkos presudama međunarodnih sudova, vodeći političari u Srbiji i RS-u u BiH osuđene za ratne zločine još uvijek slave kao nacionalne heroje.

Izvor: Al Jazeera i agencije