BiH: Srpski zastupnici bojkotirali sjednicu državnog parlamenta

Lideri parlamentarnih stranaka iz RS-a protive se nametnutom zakonu kojim se zabranjuje veličanje ratnih zločinaca.

Sala Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine snimljena 15. juna 2021. godine (Armin Durgut/PIXSELL)
Sala Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine snimljena 15. juna 2021. godine (Armin Durgut/PIXSELL)

Sjednica zastupničkog doma parlamenta Bosne i Hercegovine najavljena za utorak morala je biti otkazana jer na nju nisu došli zastupnici iz političkih stranaka sa srpskim predznakom potvrdivši tako najavu bojkota rada državnih tijela vlasti zbog nametanja zakona o zabrani nijekanja ratnih zločina.

Odluku o otkazivanju sjednice donijeli su članovi proširenog kolegija Zastupničkog doma nakon što je postalo jasno da zastupnici iz Republike Srpske neće sudjelovati u radu.

Novinarima je to potvrdio predsjednik opozicione Naše stranke (NS) Predrag Kojović pojašnjavajući kako će nova sjednica Zastupničkog doma biti zakazana za septembar.

“Odluka (o otkazivanju) je političke a ne poslovničke naravi o donesena je kako bi se osiguralo vrijeme da se prevlada kriza koje su izazvale stranke iz RS-a”, kazao je Kojović, piše Hina.

Lideri parlamentarnih stranaka iz RS u ponedjeljak su se saglasili kako njihovi članovi neće sudjelovati u radu Predsjedništva BiH, državnog parlamenta i Vijeća ministara sve dok se ne povuče odluka visokog predstavnika za BiH Valentina Inzka kojom je on prošle sedmice nametnuo izmjene Krivičnog zakona i omogućio da se ubuduće kaznom do pet godina zatvora sankcioniraju svi oni koji niječu ratne zločine te veličaju njihove počinitelje, uključujući i nijekanje genocida u Srebrenici.

Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik najavio je kako će entitetski parlament vjerovatno već do kraja ove sedmice kao odgovor na Inzkovu odluku donijeti dva nova zakona. Nije pojasnio o čemu je tačno riječ no citirajući neimenovane stranačke izvore mediji u utorak tvrde kako u RS-u planiraju proglasiti zakon kojim bi se zatvorom kažnjavale osobe koje bi taj entitet kvalificirale kao genocidnu tvorevinu.

Brojene zapadne ambasade podržale su visokog predstavnike i njegovu odluku da nametne zabranu veličanja ratnih zločina u BiH, dok je Evropska komisija saopćila da „revizionizam i nijekanje genocida proturječi temeljnim evropskim vrijednostima”.

Za zločine u Srebrenici više od 700 godina zatvora

Prema haškim presudama, dokazano je ubistvo za više od 7.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka ubijenih u julu 1995. godine u Srebrenici, na istoku Bosne i Hercegovine, a te zločine Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY)  u Haagu ocijenio je kao zločin genocida. Prema drugim izvorima, u Srebrenici je ubijeno više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka.

Za zločine u Srebrenici osuđeno je 48 osoba na više od 700 godina zatvora i pet doživotnih kazni, uključujući najviše vojne i političke zvaničnike bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska, zapovjednika vojske RS-a Ratka Mladića i prvog predsjednika tog entiteta Radovana Karadžića. Posljednja presuda izrečena je Mladiću prošlog mjeseca. Njega je 8. juna drugostepenom presudom na doživotni zatvor osudio Međunarodni mehanizam za krivičene sudove, nasljednik ICTY-a. Isti mehanizam je pravosnažno na doživotni zatvor osudio i Karadžića (74) u martu prošle godine.

Uprkos presudama međunarodnih sudova, vodeći političari u RS-u osuđene za ratne zločine još uvijek slave kao nacionalne heroje.

Izvor: Al Jazeera i agencije

Povezane

Više iz rubrike Balkan
POPULARNO