Evropska komisija: Negiranje genocida protivno evropskim vrijednostima
Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik najavio je kako u entitetu RS neće provoditi zakon o negiranju genocida u BiH.
Evropska komisija primila je na znanje odluku Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu Valentina Inzka o izmjeni krivičnog zakona te zemlje kojima se zabranjuje i zatvorom sankcionira nijekanje ratnih zločina, uključujući i genocid u Srebrenici te ističe da su revizionizam i nijekanje genocida protivni temeljnim evropskim vrijednostima.
“Primili smo na znanje usvajanje zakona o nijekanju genocida, odluku koju je donio visoki predstavnik Valentin Inzko. Da budemo vrlo jasni: revizionizam i nijekanje genocida proturječi temeljnim evropskim vrijednostima”, kaže se u reakciji iz Ureda Visokog predstavnika EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josepa Borrella, prenijela je Hina.
Prevladati nasljeđe rata
Borrellova glasnogovornica ističe da je pomirenje jedan od prioriteta za Bosnu i Hercegovinu na njezinu putu prema EU-u.
“EU očekuje od čelnika Bosne i Hercegovine da djeluju suvereno, poduzimaju konkretne korake i promiču okruženje koje pridonosi pomirenju kako bi se prevladalo nasljeđe rata”, ističe glasnogovornica Komisije.
Ona također ponavlja privrženost EU-a suverenosti, jedinstvu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine te poziva političke čelnike da se suzdrža od zapaljive retorike i poduzimanja bilo kakvih koraka koji bi mogli potkopati europsku perspektivu zemlje.
Odluku visokog predstavnika za BiH Valentina Inzka da nametne zakon kojim se kažnjava nijekanje ratnih zločina političari u toj zemlji su očekivano različito ocijenili a član Predsjedništva BiH Milorad Dodik je najavio kako u entitetu Republika Srpska taj zakon neće provoditi te je zaprijetio odcjepljenjem od BiH.
U Srebrenici ubijene hiljade ljudi
Prema haškim presudama, dokazano je ubistvo za više od 7.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka ubijenih u julu 1995. godine u Srebrenici, na istoku Bosne i Hercegovine, a te zločine Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u Haagu ocijenio je kao zločin genocida. Prema drugim izvorima, u Srebrenici je ubijeno više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka.
Za zločine u Srebrenici osuđeno je 48 osoba na više od 700 godina zatvora i pet doživotnih kazni, uključujući najviše vojne i političke zvaničnike bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska, zapovjednika vojske RS-a Ratka Mladića i prvog predsjednika tog entiteta Radovana Karadžića. Posljednja presuda izrečena je Mladiću prošlog mjeseca. Njega je 8. juna drugostepenom presudom na doživotni zatvor osudio Međunarodni mehanizam za krivičene sudove, nasljednik ICTY-a. Isti mehanizam je pravosnažno na doživotni zatvor osudio i Karadžića (74) u martu prošle godine.
Uprkos presudama međunarodnih sudova, vodeći političari u RS-u osuđene za ratne zločine još uvijek slave kao nacionalne heroje.