Tužilaštvo traži maksimalne kazne za ubistvo Slavka Ćuruvije

Tužilaštvo za organizovani kriminal u srijedu je u završnoj riječi predložilo sudu da četvericu nekadašnjih radnika Državne bezbednosti osudi na maksimanlne zatvorske kazne od po 40 godina, povodom optužbi za učešće u ubistvu novinara i vlasnika Dnevnog Telegrafa Slavka Ćuruvije 1999. godine u Beogradu.

Završne riječi odbrane, okrivljenih i njihovih branilaca zakazane su za 13. i 17. septembar.

Nakon toga sud će zakazati objavu druge prvostepene presude, pošto je prva ukinuta, prenosi Tanjug.

Prvooptuženi u ovom slučaju je nekadašnji šef Resora državne bezbednosti Radomir Marković, tadašnji šef beogradskog centra RDR-a Milan Radonjić i operativac Ratko Romić.

Miroslav Kurak optužen je kao neposredni počinilac ubistva, ali je u bjekstvu i sudi mu se u odsustvu.

Ukupno 100 godina zatvora

Njih četverica su poslije prvog suđenja bili osuđeni na ukupno 100 godina zatvora, ali je ta presuda ukinuta i naloženo je novo suđenje, jer je presudom u slučaj uvedeno NN lice kao neposredni izvršilac ubistva, što je suprotno optužnici.

Upravo je u srijedu postupajući tužilac Milenko Mandić rekao da smatra da su optužbe protiv optuženih dokazane tokom suđenja te da u svemu ostaje pri navodima optužnice i završnim riječima koje je već iznosio u prethodnom suđenju, jer se, kako je naveo, činjenično stanje nije promijenilo u ponovljenom postupku.

Smatra da je tadašnji šef DB-a Marković, po nalogu vlasti, sačinio plan za Ćuruvijino ubistvo, pa je s tim planom upoznao Radonjića, koji je organizirao Ratka Romića i Kuraka da ubistvo izvedu.

Kritizirao vlast Miloševića

Prema stavu tužilaštva, motiv za ubistvo Ćuruvije bilo je njegovo istupanje u javnosti, domaćoj i stranoj, u kojima je kritzirao vlast Slobodana Miloševića i Mirjane Marković.

Ono što je Miloševićevu vlast naročito iritiralo, kako smatra tužilaštvo, je to što je Ćuruvija imao i političkih ambicija te da je planirao osnovati političku stranku.

Ćuruvija je praćen sve do samog ubistva, a naročito intenzivno je praćeno njegovo kretanje 10. i 11. aprila 1999. godine.

Tada je, prema optužnici, likvidiran u haustoru zgrade u Svetogorskoj ulici, gdje je živio, i to u periodu izmedu 16:39 i 16:45 sati, dok je sa njim u društvu bila njegova prijateljica i očevidac ubistva Branka Prpa.

Sva trojica optuženih su na početku ponovljenog suđanja negirala veze s ubistvom i detaljno su iznijeli svoje odbrane.

Nasuprot ukinutoj presudi, u kojoj je NN lice označeno kao neposredni izvršilac ubistva Ćuruvije, u optužinici, po kojoj se svima sudi, tvrdi se da je Ćuruviju ubio Kurak, a da mu je saučesnik bio Romić, koji je drškom pištolja udario u glavu Ćuruvijinu prijateljicu Prpu.

Ubistvo naredila osoba iz ‘vrha’

Prema ukinutoj presudi, Ćuruviju je ubilo NN lice, a DB-ovci za to pripremili “teren”.

Tužilaštvo je na ponovljenom suđenju ostalo pri navodima svoje optužnice da je ubistvo Ćuruvije počinjeno po nalogu nepoznate osobe iz vrha tadašnje vlasti, kao i da je Marković za to angažirao Radonjića, a on Romića i Kuraka.

Kako se navodi u optužnici, Ćuruvija je ubijen zbog javnog istupanja u zemlji i inostranstvu i kritike nosilaca političke vlasti, mogućnosti da utječe na javno mnijenje i djelovanje opozicionih društvenih snaga, a radi očuvanja postojeće vlasti”.

Ubijen je 11. aprila 1999. godine, u dvorštu ispred ulaza u zgradu, gdje su se nalazile prostorije marketing službe Dnevnog telegrafa.