Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje EU-a: Ograničen napredak BiH
Brisel je poslao i poruke ohrabrenja prema Bosni i Hercegovini, ali traži da bh. političari također ispunie očekivanja Evropske unije i građana.

Visoki predstavnik Evropske unije za vanjsku politiku Josep Borrell je u utorak, nakon četvrtog sastanka Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje EU – Bosna i Hercegovina, izjavio da je napredak po pitanju reformi u Bosni i Hercegovini bio ograničen.
Na konferenciji za novinare u Briselu je rekao da s bh. delegacijom, koju je predvodio Zoran Tegeltija, predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, razgovarali o 14 ključnih prioriteta i neophodnim reformama u toj zemlji želi li postati članicom Unije.
Istakao je da su određeni koraci preduzeti, navodeći primjer izbora u Mostaru, ali je dodao da je većina sadržanih pitanja još uvijek otvorena, prenosi Anadolija.
Najozbiljnije stvari tek prestoje
“Bosna i Hercegovina može postići napredak po pitanju teških reformi kada za to postoji politička volja”, kazao je Borrell i pozvao predstavnike u Bosni i Hercegovini da pojačaju napore tokom preostalih mjeseci ove, neizborne, godine.
”Evropska komisija je spremna isporučiti svoj dio obaveza, uključujući pitanje kandidatskog statusa, ali uz uslov da Bosna i Hercegovina isporuči konkretne rezultate u ispunjavanju ključnih prioriteta. Očekujem da će u narednim mjesecima pokazati da evropske integracije shvataju ozbiljno”, rekao je on.
”Ohrabrujemo političko rukovodstvo da ubrza neophodne napore u ovoj neizbornij godini. Imaju obavezu pokrenuti državu na putu eurointegracija, što je ono što žele građani Bosne i Hercegovine. To zahtijeva posvećenost svih strana konstruktivnom političkom dijalogu”, kazao je Borrell.
Šef diplomatije EU-a je naveo da Bosna i Hercegovina mora raditi na usvajanju važnih reformi u oblasti vladavine prava, uključivanju svojih ekonomskih potencijala, kao i pokrenuti debatu o ustavnim reformama neophodnim za dostizanje kriterija za ulazak u članstvo u EU.
Ukloniti nejednakost i diskriminaciju
Borrell je posebnu pažnju skrenuo na proces izborene reforme u Bosne i Herceglovine, koja bi ”uklonila svaki oblik nejednakosti i diskriminacije”, i pozvao ovu državu da ubrza usklađivanje s vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a.
Naglasio je nedvosmislenu posvećenost EU-a perspektivi Bosne i Hercegovine kao “jedinstvene, ujedinjene i suverene zemlje” te obećao pomoć u oporavku ekonomija Bosne i Hercegovine i regije od posljedica pandemije korona virusa.
Ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković iskazala je zabrinutost zbog retorike i strategija prikazivanja Bosne i Hercegovine kao nefunkcionalne zemlje.
“Moramo se usredočiti na takve pojave, konkretno djelovati i stvarati novi i funkcionalniji ambijent za brži napredak i razvoj naše zemlje”, dodala je.
Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija izjavio je nakon sastanka da je Bosna i Hercegovina u 2020. godini “dosta uradila” u ispunjavanju uslova iz Mišljenja EK-a i da je spremna u 2021. godini “napraviti dovoljno da dobije kandidatski status”.
Tegeltija: Spremni ‘napraviti dovoljno’
Rekao je da je kandidatski status važan kao poruka građanima u Bosni i Hercegovini “da je EU zajedno s nama, jer se mnogi trude da pokažu da je Unija zaboravila sve zemlje Zapadnog Balkana”.
“Razumijemo sve naše obaveze i rokove, ali molimo za strpljenje i razumijevanje, kao i za verifikovanje onoga što smo uradili u prethodnom periodu”, kazao je Tegeltija, prenosi Fena.
Poručio je da je Bosna i Hercegovina spremna raditi na novom izbornom zakonodavstvu, koje bi omogućilo svim bh. građanima da budu kandidirani, birani i da biraju.
“Za to će biti potrebno još vremena, ali to neće spriječiti da izbori 2022. godine budu održani”, dodao je Tegeltija.