U Hrvatskoj nezadovoljni presudom Stanišiću i Simatoviću
Srbijanski obavještajci Jovica Stanišić i Franko Simatović osuđeni na po 12 godina zatvora pred Međunarodnim sudom u Haagu.

Premijer Andrej Plenković pozdravio je presudu kojom su bivši srbijanski obavještajci Jovica Stanišić i Franko Simatović u Den Haagu osuđeni na 12 godina zatvora, no dodao da Hrvatska ne „može biti zadovoljna“ tom odlukom zbog uloge tog dvojca u „najstrašnijim zločinima“.
Međunarodni rezidualni mehanizam za kaznene sudove (MICT) u Den Haagu u srijedu je osudio Simatovića i Stanišića na 12 godina zbog uloge u zločinima u Bosanskom Šamcu, objavivši u presudi da nema dovoljno dokaza ni za jednu drugu optužbu tužilaštva, pa tako ni za zločine u Hrvatskoj.
„Smatramo da su Stanišić i Simatović bili među ključnim ljudima za provođenje velikosrpske politike i agresije na Hrvatsku i BiH i da su sudjelovali u najstrašnijim zločinima poput Vukovara, Škabrnje i Srebrenice“, rekao je premijer, dodavši kako još nije imao prilike u potpunosti proučiti presudu, prenijela je Hina.
„Vjerujemo da će MICT u žalbenom postupku na adekvatan način uzeti u obzir i njihovu ulogu“ u drugim zločinima, kazao je Plenković.
Naglasio je da pozdravlja kaznu čelnicima srbijanske Službe državne sigurnosti (SDB) ali da Hrvatska „ne može biti zadovoljna s obzirom na njihovu ulogu devedesetih godina“.
Nezadovoljstvo je saopćenjem izrazilo i ministarstvo pravosuđa i uprave jer presuda „ne odražava ratna događanja i stvarne uloge Stanišića i Simatovića tijekom velikosrpske agresije“ na Hrvatsku i BiH.
„Ovakva odluka izaziva nezadovoljstvo i jer je u presudama protiv Milana Babića i Milana Martića za zločine počinjene na državnom području Republike Hrvatske, utvrđeno postojanje udruženog zločinačkog pothvata u kojem su uz najviše dužnosnike Republike Srbije, predvođene Slobodanom Miloševićem, sudjelovali i Jovica Stanišić i Franko Simatović“, saopćeno je.
I ministarstvo pravosuđa i uprave izražava nadu da će Žalbeno vijeće preinačiti presudu te dvojac osuditi za sve zločine počinjene na području Hrvatske i Bosne i Hercegovine, a koje im tužilaštvo stavlja na teret jer oni “nesumnjivo zaslužuju najstrožu moguću kaznu”.
Žrtve rata djelomično zadovoljne presudom
Žrtve rata iz Bosne i Hercegovine izrazile su u srijedu djelomično zadovoljstvo što su srbijanski obavještajci Stanišić i Simatović osuđeni.
Kada Hotić iz Udruženje majki Srebrenice, koja je pratila izricanje presude Stanišiću i Simatoviću pred Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za kaznene sudove u Haagu, rekla je kako postoji potvrda o odgovornosti Srbije.
“Djelomično smo zadovoljni presudom. U Zvorniku, Bijeljini, Doboju oni su krivi za zločine. Bolje je da su ikako osuđeni jer su u prvom suđenju oslobođeni. Neko štiti Srbiju od odgovornosti, a svi znamo da je Srbija sudjelovala u agresiji”, rekla je Hotić.
Jedna od žena kolabrirala je ispred Haaške sudnice, izvjestila je Hina. Njenog su supruga strijeljali pripadnici srbijanske paravojne formacije Škorpiona u ljeto 1995. godine nedaleko od mjesta Trnova. Simatović i Stanišić nisu osuđeni za taj zločin.
Sekretar udruženja logoraša u Sanskom Mostu Zikret Zukić rekao je kako je djelomično zadovoljan presudom, no razočaran je što ta niti druge presude nisu promijenile razmišljanje ljudi o posljednjem ratu.
“Mene boli činjenica da 30 godina nakon ovih događanja ništa se nije promijenilo. Nažalost rat nije završen nego zaustavljen”, rekao je Zukić.
‘Presuda velikodržavnim projektima’
Član tročlanog Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović presudu srbijanskim obavještajcima Stanišiću i Simatoviću nazvao je historijskom, uz obrazloženje da će se Srbija morati suočiti sa ulogom u agresiji i činjenju i podržavanju zločina u Bosni i Hercegovini.
“Što se tiče individualne odgovornosti njih dvojice, zasigurno da je kazna od 12 godina preblaga i nezadovoljavajuća, kao i činjenica da, pored Bosanskog Šamca, nisu proglašeni krivim za sve zločine iz optužnice”, rekao je Džaferović.
Drugi član Predsjedništva BiH Željko Komšić presudu srbijanskim obavještajcima nazvao je presuda „velikodržavnim projektima”.