Milanović o ‘većinski muslimanskim zemljama u EU’ i ‘bošnjačkom’ jeziku

Mađarska danas ne bi mogla započeti pregovore o pristupanju Evropskoj uniji, odnosno ne bi bila primljena ni na “briselski aerodrom”, kazao je u srijedu hrvatski predsjednik Zoran Milanović, dodavši da evropske institucije ipak prelaze svoje ovlasti u odnosu prema Mađarskoj.

Milanović je, nakon sastanka s makedonskim predsjednikom Stevom Pendarovskim, komentirao izjavu povjerenika Evropske komisije za proširenje Olivera Varhelyija iz maja da će Evropska unija razmotriti razdvajanje evropskog puta Sjeverne Makedonije i Albanije, ako Bugarska nastavi blokirati evropski put Sjeverne Makedonije.

„Povjerenik koji je slučajno iz Mađarske i slučajno ga je Orban tamo poslao. I sve je to slučajno“, kazao je Milanović, dodavši da to nije izjava Evropske komisije, već „izjava jednog čovjeka koji je predstavnik jedne političke opcije u Komisiji i to nije dobro“.

„Nastojim gledati Komisiju kao nadnacionalno tijelo koje radi na idealnom interesu europskih vrijednosti i europskih ugovora, ali to nije tako. Tamo završi svakakva vrste oborite ribe i sitne ribe“, rekao je Milanović.

„Bi li država iz koje dolazi taj povjerenik danas uopće mogla započeti pregovore o članstvu u Europskoj uniji? Pa ne bi ih pustili na briselski aerodrom“, poručio je Milanović i dodao da bi Mađarska „imala problem, i ne samo Mađarska, uopće započeti pregovore o članstvu“.

Ipak, istaknuo je kako je pitanje u kojoj se mjeri Brisel i Evropska komisija „smiju uplitati u unutarnje stvari država članica“.

„Mislim da prelaze tu crtu pa i kada je u pitanju Mađarska“, smatra Milanović koji ističe da EU „nije jedno, nije bila i neće biti“, odnosno da je „zajednica nacija, dakle posebnosti“.

„Europska unija odavno nije zajednica uniformnih vrijednosti, nego nekih sličnosti, zajedničkih nazivnika, ako treba i najnižih, ali zajedničkih denominatora“, kazao je Milanović.

Hrvatski predsjednik smatra da Evropska unija „ima svoje limite“, odnosno da ne može „ići preko limita nacionalnih država i nacionalne suverenosti“.

„Mi Hrvati to ne gledamo u imperijalnom kontekstu nego samozaštitničkom kontekstu. Neće nas biti ukoliko se svi utopimo u jedno“, kazao je.

EU i zemlje s velikim brojem muslimana

Izjavu povjerenika, koje nominiraju države članice EU-a, Milanović promatra kao „izjavu jedne politike koja ne želi zemlje s velikim brojem muslimana u Europskoj uniji“.

Smatra da je „držanje Albanije na ledu nepošteno“ i neinteligentno jer će se protumačiti da je razlog tomu činjenica da su muslimani većina u Albaniji.

„Treba se odlučiti može li zemlja većinski naseljena muslimanima biti članica, ili joj se cijelo vrijeme šalje poruka da ne može. Po meni može i mora“, kazao je, dodavši da ako se nastavi s takvom praksom će „ljudi shvatiti neke poruke i otići drugim smjerom, ili će netko drugi doći i objasniti da to nije njihov smjer“.

„Koji su to uvjeti koji odvajaju Albaniju, tko će im držati lekcije o vladavini prava, neovisnosti pravosuđa, slobodnim medijima. Da neće oni koji ukidaju sveučilišta po Srednjoj Evropi“, poručio je Milanović, očito se referirajući na donošenje zakona u Mađarskoj kojim je onemogućeno funkcioniranje Srednjoevropskog u8niverziteta (CEU) u Budimpešti, a koje je finansirao i osnovao milijarder George Soros.

Pendarovski je pak kazao da „svaka pojedinačna zasluga treba biti uzeta u obzir“ te da mu se „nikada nije dopadalo da neko ide naprijed i nazad u paketu“.

Kaže da bi, ukoliko potraje blokada Sjeverne Makedonije, Albanija trebala, usprkos tome, napredovati prema članstvu u Evropskoj uniji ako ispuni uvjete.

Milanović: Nemoralno je osporavati identitet, to je kao da mi osporavamo ‘bošnjački jezik’

Hrvatski predsjednik je istaknuo da se „neobjašnjivo dugo i nepametno dugo“ čeka početak pristupnih pregovora Sjeverne Makedonije i Albanije s EU-om, pri čemu nade polaže u Sloveniju za koju je siguran da će biti „objektivna i prijateljski nastrojena zemlja“, što smatra i makedonski predsjednik Pendarovski.

Slovenija, uz Hrvatsku, najbolje od evropskih članica razumije situaciju na zapadnom Balkanu, istaknuo je Pendarovski.

Još danas Evropskom unijom predsjedava Portugal, a portugalska državna sekretarka za evropske poslove Ana Paula Zacarias šokirala je Makedonce izjavom da je „sjevernomakedonski jezik“ bio dio bugarskog jezika.

Pendarovski je na Pantovčaku, komentirajući tu izjavu, kazao da su „od historičara koji se bave politikom, gori samo političari koji pokušavaju biti historičari“.

„Što bi bilo kada bi Hrvatska dovela u pitanje crnogorski jezik ili bošnjački jezik“, zapitao se Milanović.

„Do jučer su bili bosanski muslimani ili samo Muslimani. Mi smo to prihvatili, naprosto zato jer to prihvaćaš. Teško nekome možeš odreći pravo da se nekim imenom zove i da jezik zove tim imenom“, poručio je Milanović.

„Tako je za mene bošnjački jezik najnormalnija stvar. Što bi bilo kada bismo ga osporavali. To je pogrešno i nemoralno“, dodao je hrvatski predsjednik, koji je i ranije kritizirao politiku Sofije prema Sjevernoj Makedoniji.

Motivi Bugarske su „oportunistički“, odnosno unutarnjopolitičke prirode smatra Milanović, dok je izjava portugalske dužnosnice prvenstveno „izraz neznanja i neopreznosti“.

„Kada se krene ulaziti u nečiji intimni prostor, u tako delikatnim stvarima, kao što je identitet, pravo na ime, pravo na jezik. To nikada dobro ne završi“, kazao je Milanović.