Krivokapić: Prestati mržnjom trovati buduće generacije

Predsjednika crnogorske Vlade Zdravka Krivokapića u Sarajevu je dočekao predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Zoran Tegeltija.

Skupština Crne Gore bi trebala na sjednici u ponedjeljak razmatrati Rezoluciju o genocidu u Srebrenici, a crnogorski premijer Zdravko Krivokapić, koji boravi u službenoj posjeti Bosni i Hercegovini, kazao je da je svaka žrtva na ovim prostorima velika.

Podsjetio je da je Deklaracija o genocidu u Srebrenici usvojena 2009. godine, ali Krivokapić kaže da je najgore što se dešava na ovim prostorima to što se nenadoknadive žrtve danas koriste u političke svrhe, prenosi Fena.

“Politika koja je možda suučesnik direktnih ili indirektnih dešavanja danas pokušava nešto promijeniti ne da bi se kajali, jer svaka žrtva je vrijedna našeg odnosa koji mora da vas gane do srži, a ne da se koristi u bilo kakve svrhe“, navodi on.

‘Vaspitavajmo generacije na greškama’

Kaže da je njegov odnos prema Srebrenici jasan, jer je on zbog Srebrenice krenuo u proces razrješenja dužnosti jednog ministra u Vladi Crne Gore, iako je znao da je to možda pokušaj rušenja Vlade.

“Žao mi je zbog svih žrtava koje trebaju da nas opominju i nečemu nauče. To treba da bude svima nama poruka da nema toga rata koji je vrijedan i koji se vodi iz ovih iz onih razloga, jer žrtve niko ne može povratiti“, dodao je crnogorski premijer.

Potrebno je, napominje, da svi na ovim prostorima shvate da je pomirenje vrijednije od bilo kakve svađe, da pogledi koji su nekada pogledi mržnje ne donose nikome dobro te da jedina poruka treba biti poruka ljubavi.

“Ako toga nema, trovaćemo mržnjom buduće generacije, što nikome nije u interesu. Trebamo vaspitavati generacije na greškama. Ne može jedan biti kriv i moramo se vratiti na ono što je naš osnovni zadatak i da na najbolji način gradimo budućnost“, zaključio je Krivokapić.

Na pitanje da li će Rezolucija biti usvojena u ponedjeljak, Krivokapić je kazao da Crna Gora prvi put ima Vladu koja ništa ne dirigira Skupštini Crne Gore.

Skupština Crne Gore bi trebala odlučivati o Prijedlogu rezolucije o genocidu u Srebrenici, kojom se osuđuje i zabranjuje javno negiranje genocida počinjenog u Srebrenici.

Dan sjećanja na žrtve genocida

Početkom maja zastupnici u Skupštini Crne Gore Ervin Ibrahimović, Dragutin Papović, Damir Šehović, Raško Konjević, Genci Nimanbegu, Fatmir Đeka i Andrija Popović podnijeli su Prijedlog rezolucije o genocidu u Srebrenici.

U Prijedlogu rezolucije se osuđuje genocid počinjen u Srebrenici, potvrđuje da je stradalo 8.000 civila bošnjačke nacionalnosti i zabranjuje javno negiranje postojanja ili umanjenja genocida.

Osim toga, 11. juli se proglašava Danom sjećanja na žrtve genocida, naglašava se riješenost države Crne Gore da afirmira vrijednosti mira i stabilnosti i poziva nadležne institucije na procesuiranje optuženih za genocid počinjen u Srebrenici, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.

Premijer Crne Gore stigao je ranije u ponedjeljak u prvu službenu posjetu Bosni i Hercegovini, gdje će održati niz sastanaka s predstavnicima bh. vlasti.

Izraženo je zadovoljstvo posjetom predsjednika Vlade Crne Gore i time što je za prvu posjetu regiji odabrao BiH (Anadolija)

Krivokapić je posjetu Sarajevu počeo sastankom s predsjedavajućim Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Zoranom Tegeltijom, a svečani doček upriličen je na platou ispred zgrade institucija Bosne i Hercegovine u Sarajevu.

Krivokapića su primili predsjedavajući i članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik, Željko Komšić i Šefik Džaferović.

Izraženo je zadovoljstvo posjetom predsjednika Vlade Crne Gore i time što je za prvu posjetu regiji predsjednik Vlade Crne Gore odabrao Bosnu i Hercegovinu, a što pokazuje da su BiH i Crna Gora posvećene unapređenju regionalne saradnje i dobrosusjedskih odnosa, prenijela je Anadolija.

Interes za jačanje regionalne saradnje i dobrosusjedskih odnosa je izražen i u procesu pristupanja EU te kroz regionalne inicijative i međunarodne organizacije.

‘BiH i Crna Gora nemaju otvorenih pitanja’

Na sastanku je rečeno da između BiH i Crne Gore nema otvorenih pitanja i da je potrebno bilateralnu saradnju podići na najviši nivo, kroz razmjenu posjeta na visokom i najvišem nivou.

Razgovarano je o unapređenju saradnje u oblastima ekonomije i trgovinske razmjene, cestovne infrastrukture, te oblastima energetike, turizma, nauke i kulture.

Sagovornici su se složili da je potrebno konkretizirati započete infrastrukturne i energetske projekte te povećati saradnju u ekonomskoj oblasti i trgovinskoj razmjeni.

Pozdravljeno je potpisivanje dokumenata kojima se omogućava bolja kontrola granica i olakšava protok roba i ljudi.

Na sastanku je razgovarano i o pandemiji izazvanoj virusom COVID-19 i aktivnostima koje se provode kako bi se ublažile posljedice pandemije.

Sa Krivokapićem je razgovarala i delegacija Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, a primio ga je i premijer entiteta Federacija Bosne i Hercegovine Fadil Novalić.

Tokom sastanka razgovarano je o ekonomskoj saradnji, te je iskazan obostrani interes za njenim unapređenjem, a posebno u oblasti poljoprivrede. U tom kontekstu razmijenjene su informacije o mogućnosti zajedničkog plasiranja poljoprivrednih proizvoda na tržišta širom svijeta, a za kojim postoji iskazana potreba.

Sutra sa vlastima entiteta RS

Sagovornici su složni da postoji veliki potencijal i za povećanje robne razmjene, privredne saradnje, ali prvenstveno za razmjenu iskustava koje će biti značajno za poboljšanje ekonomije obje zemlje, pa tako i Federacije BiH.

Konstatovano je da je za unapređenje saradnje svakako neophodna bolja infrastrukturna i saobraćajna povezanost, te da je izgradnja Jadransko-jonske autoceste jedan od zajedničkih prioriteta u ovoj oblasti.

Nakon posjete Sarajevu, Krivokapić otputovao je u Banju Luku, a na aerodromu ga je dočekao premijer bh. entiteta Republika Srpska Radovan Višković.

Krivokapić će sutra u Banjoj Luci razgovarati sa najvišim zvaničnicima Republike Srpske, a planirano je da održi predavanje na Fakultetu političkih nauka.

 

Izvor: Al Jazeera i agencije