Izvještaj EP-a: Crna Gora napreduje prema EU

Balkanska zemlja je napredovala u nekoliko područja pristupnih pregovora, uključujući međunarodnu policijsku saradnju i borbu protiv organiziranog kriminala.

Crna Gora je postigla 'ograničeni napredak' u području pravosuđa i borbe protiv korupcije, poručili su europarlamentarci (EPA)
Crna Gora je postigla 'ograničeni napredak' u području pravosuđa i borbe protiv korupcije, poručili su europarlamentarci (EPA)

Evropski parlament usvojio je u srijedu velikom većinom izvještaj o Crnoj Gori za 2019. i 2020. godinu, u kojem se ocjenjuje da ta zemlja napreduje prema Evropskoj uniji, iako je postignut samo “ograničen napredak” po pitanju reforme pravosuđa.

“Evropski parlament pozdravlja nastavak angažmana Crne Gore u procesu integracije u EU i njen ukupni napredak”, navodi se u izvještaju za koje je izvjestitelj hrvatski europarlamentarac Tonino Picula, prenosi Hina.

U izvještaju je istaknuto da je Crna Gora napredovala u nekoliko područja pristupnih pregovora, uključujući u području međunarodne policijske suradnje i borbe protiv organiziranog kriminala.

Usklađenost s politikom Unije

Međutim, apelira se na vlasti da “ubrzaju političke i ekonomske reforme, naročito u području vladavine prava i temeljnih prava, pravosuđa, slobode medija i borbe protiv korupcije”.

Crna Gora je postigla tek “ograničeni napredak” u području pravosuđa i borbe protiv korupcije, poručili su europarlamentarci.

Pohvaljene su vlasti u Crnoj Gori jer je “ostvaren određeni napredak u borbi protiv organiziranog kriminala”.

Izvjestilac Tonino Picula (SDP/S&D) je dan ranije na plenarnoj sjednici izjavio da je Crna Gora “najdalje odmakla” na europskom putu, od zemalja zapadnog Balkana, a postoji “potpuna usklađenost [Crne Gore] s vanjskom i sigurnosnom politikom Europske unije”.

Međutim, istakao je da će o napretku u sektoru vladavine prava “ovisiti napredak” Crne Gore u pristupnim pregovorima.

Bez napretka u sferi slobode medija

“Crna Gora već posjeduje mehanizme potrebne za osiguravanje kako sudske, tako i tužiteljske nezavisnosti, ali ih treba djelotvornije koristiti. Njihova nadogradnja treba biti odmjerena. Načela podjele vlasti se pritom ne smiju dovoditi u pitanje”, poručio je Picula, misleći pritom na izmjene takozvanih tužilačkih zakona, pri čemu nisu u potpunosti uvažene preporuke Venecijanske komisije.

Picula je podsjetio je i na izostanak napretka u sferi slobode i nezavisnosti medija.

“U zadnjih pet izvješća Europske komisije ocijenjeno je bez napretka. Pozivam na hitnu istragu svih napada na novinare i kažnjavanje počinitelja. Sloboda medija jedna je od temeljnih vrijednosti EU-a, pa će ovaj problem biti jedna od okosnica crnogorskog pretpristupnog puta”, ocijenio je hrvatski eurozastupnik, .

Istakao je i potrebu zaštite prava manjina jer neke, poput Hrvata, po prvi put nemaju svoje političke predstavnike u Skupštini.

Osudio je postizborne napade, inicijative da se jedna ulica nazove po osuđenom ratnom zločincu, kao i negiranje genocida počinjenog u Srebrenici, navodi se u saopćenju ureda zastupnika.

Napeti bilateralni odnosi sa Srbijom

Govoreći o crnogorskoj izloženosti kineskom dugu, Picula je ocijenio kako Unija treba Crnoj Gori pomoći u pregovorima s međunarodnim finansijskim institucijama o pozajmicama kako bi uspjeli reprogramirati svoj vanjski dug prema Kini, koji ugrožava održivost javnih finansija, a ima i značajne političke i ekološke posljedice.

Crnogorski građani i dalje u velikom broju podržavaju članstvo zemlje u EU, njih čak 76,6 posto, što je jedna od najviših stopa podrške EU u regiji.

Zastupnici su ocijenili kako su bilateralni odnosi sa Srbijom obilježeni napetošću te insistiraju da se sporove rješava kroz bilateralne razgovore, bez stranog uplitanja.

Izvor: Agencije

Povezane

Više iz rubrike Balkan
POPULARNO