U četiri najveća grada Hrvatske vode Tomašević, Puljak, Filipović i Radić

Prema preliminarnim rezultatima, borba za gradonačelnička mjesta u većim gradovima nastavlja se u drugom krugu lokalnih izbora.

Prema prvim neslužbenim rezultatima Državnog izbornog povjerenstva (DIP-a) od 22.45 sati za četiri najveća grada, na lokalnim izborima za gradonačelnika u Zagrebu vodi Tomislav Tomašević, Marko Filipović vodi u Rijeci, Ivica Puljak u Splitu, a Ivan Radić u Osijeku, prenosi Hina.

U Zagrebu je nakon prebrojanih skoro 60 posto glasova Tomislav Tomašević (Možemo!, Zagreb je naš!, Nova ljevica, Orah, Za grad) osvojio 44,01 posto glasova, a s 12,23 posto slijedi Miroslav Škoro (DP).

U Splitu u drugi krug, prema neslužbenim rezultatima DIP-a u 22:15, idu Ivica Puljak (Centar) s osvojenih 28,41 posto i Vice Mihanović (HDZ) s 21,35 posto.

Aktualni zamjenik gradonačelnika Marko Filipović (SDP, HSU, IDS, HSS) vodi u Rijeci s osvojenih 30,24 posto glasova, a iza njega je kandidat grupe birača Davor Štimac s osvojenih 16,13 posto, dok Josip Ostrogović (HDZ) ima 13,52 posto osvojenih glasova.

U Osijeku je HDZ-ov Ivan Radić prvi s 39,07 posto, slijedi nezavisni Berislav Mlinarević uz potporu Domovinskog pokreta i Mosta s 19,65 posto. Ovo su podaci prikupljeni s 112 od ukupno 117 biračkih mjesta (95,73 posto).

Izlaznost do 16:30 je 35,54

Izlaznost birača na lokalnim izborima do 16.30 sati je 35,54 posto, što je za oko 0,4 posto više nego na prethodnim lokalnim izborima održanim u Republici Hrvatskoj 2017. godine, javlja Anadolija.

Državno izborno povjerenstvo (DIP) izvijestilo je kako je izlaznost birača na lokalne izbore do 16.30 sati na ukupno 6.572 biračka mjesta viša za 0,4 posto od izlaznosti zabilježene na prethodnim izborima.

Iz DIP-a su izvijestili kako je do 16.30 sati izlaznost birača bila najveća u Ličko-senjskoj županiji gdje je zabilježena izlaznost od 47 posto ukupno upisanih birača, slijedi Dubrovačko-neretvanska županija s 43 posto te Varaždinska sa 39 posto.

Najveći odaziv je u gradovima Gospić s izlaznošću od 49,31 posto, slijede Krapina s 41,65 posto i Pazin sa 38,23 posto. Zagreb do 16.30 sati ima izlaznost od 34 posto, Split 33,67, Osijek 28,69 i Rijeka 28,23 posto.

Dogodilo se nekoliko manjih incidenata, zabilježio je DIP, a u jednom slučaju na području Siska intervenirala je policija jer je jedan birač uzeo veću količinu glasačkih listića, ukupno 43, no ti listići uskoro su oduzeti biraču i izuzeti iz sustava glasanja.

GONG: Pritužbe na biračke odbore obilježile izborni dan

GONG je u nedjelju nakon zatvaranja birališta za lokalne izbore priopćio da je izborni dan prošao mirno, no uz mnoštvo pritužbi koje su se najviše odnosile na rad biračkih odbora i kršenje izborne šutnje.

U toj udruzi koja nadgleda glasovanje kažu da su zaprimili više od dvije stotine upita građana. Upiti su bili vezani uz izborni proces, biračka prava i rad administracije, a brojne pritužbe odnosile su se na rad biračkih odbora u kojima su ispitivali građane žele li glasati samo za gradonačelnika ili i za preostale liste, navodi GONG koji je o tome obavijestio gradska izborna povjerenstva.

Povratna informacija koju je dobio bila je da se nije radilo o uputi ili namjernom obeshrabrivanju birača i biračica.

Iz DIP-a su tijekom dana upozorili biračke odbore da trebaju nuditi sve listiće svim biračima i biračicama, ističe GONG.

Bilo je i nekoliko slučajeva da zaraženi od korone i/ili u samoizolaciji nisu ostvarili biračko pravo jer im birački odbori nisu izašli u susret i omogućili glasanje kod kuće sukladno preporukama.

Zbog činjenice da brojevi biračkih odbora nisu javno dostupni, građani u samoizolaciji bili su upućeni da nazivaju gradska izborna povjerenstva, a budući da su ona istovremeno i kontakt za sve nepravilnosti, njihove linije su ponekad bile zagušene pa je manji broj građana ostao bez mogućnosti da koriste svoje pravo glasanja od kuće, navodi GONG.

Bira se 425 općinskih i 127 gradskih vijeća

Hrvatska danas bira lokalnu vlast, a pravo odlučivati ko će u iduće četiri godine voditi njihove općine, gradove i županije te ko će biti u predstavničkoj vlasti, ima 3,66 milion birača.

Birat će 425 općinskih i 127 gradskih vijeća, 20 županijskih skupština i skupštinu Grada Zagreba, općinske načelnike, gradonačelnike i župane, te 70-ak njihovih zamjenika iz redova nacionalnih manjina i desetak iz reda hrvatskog naroda u općinama gdje su Hrvati manjina, prenosi Hina.

S posebnim zanimanjem čeka se ishod izbora u četiri velika grada: Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku, a za sada je izvjesno da će sva četiri dobiti nove gradonačelnike, jer je dugogodišnji zagrebački gradonačelnik Milan Bandić nedavno umro, a Andro Krstulović Opara, Veljko Obersnel i Ivica Vrkić se nisu ponovno kandidirali.

Bira se manje vijećnika i zamjenika

Novost je da će ove nedjelje birati manje zamjenika načelnika i gradonačelnika, ali i članova predstavničkih tijela nego 2017, tako će u skupštinu Zagreba birati 47, umjesto 51 gradskog zastupnika.

Broj članova predstavničkog tijela ovisi o broju stanovnika jedinice u kojoj se bira, najmanje vijećnika, sedam, biraju općine do hiljadu stanovnika, najviše, 47, gradovi i županije s više od 300.000.

Kad je, pak, riječ o zamjenicima, njihov će broj, također, ‘veže’ uz broj stanovnika jedinice. Dva će zamjenika imati župan županije s više od 250.000 stanovnika i gradonačelnik grada koji ima više od 100.000 stanovnika, dakle Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka.

Po jednog zamjenika imat će župan čija županija ima do 250.000 stanovnika,  takva je primjerice Ličko-senjska, te gradonačelnik i načelnik čiji gradovi i općine imaju od 10.000 do 100.000 stanovnika i gradonačelnik grada koji je sjedište županije.

Načelnici i gradonačelnici općina i gradova s manje od 10.000 stanovnika nemaju zamjenike.

Čelnici izvršne vlasti biraju se većinom glasova, dakle da bi bili izabrani već u nedjelju moraju dobiti više od 50 posto glasova birača koji su glasali. Ne uspije li to nikome, za dvije sedmice će, 30. maja, održati drugi izborni krug u koji ulazi dvoje kandidata s najvećim brojem glasova.

Drugi izbori u epidemiji korona virusa

Pravo birati lokalnu vlast imaju punoljetni hrvatski državljani s prebivalištem u jedinici za čija se tijela izbori provode širom Hrvatske. Na nedjeljnim izborima od 7 do 19 sati bit će otvoreno 6.572 biračkih mjesta.

Glasati se može samo u mjestu prebivališta, ne u nekom drugom mjestu, bilo u Hrvatskoj, bilo u instranstvu.

To vrijedi i za birače koji su se nakon potresa raselili s Banovine, oni neće moći glasati u drugim mjestima.

Na samoj Banovini, gdje je potres oštetio i zgrade u kojima su ranije bila biračka mjesta, izbori će biti organizirani i u 25 šatora.

Lokalni izbori drugi su koji se provode u epidemiji korona virusa. Mjere zaštite slične su onima koje su se provodile na izborima za Hrvatski sabor u julu prošle godine, novost je da su sada maske obvezne, a razmak povećan s metra i pol na dva.

Kao i prošle godine, preporučuje se nošenje vlastite olovke na biralište, dezinfekcija, provjetravanje prostora, što kraće zadržavanje na glasačkom mjestu. I na lokalnim će izborima moći glasati birači koji su u izolaciji i imaju COVID i oni koji su u samoizolaciji.

Lokalni su izbori zahtjevni za provedbu, o tome svjedoči i podatak da je za njih tiskano gotovo 14 miliona glasačkih listića, čak 1. 232 vrste.

Izbore će motriti više od 10.500 promatrača.

Izvor: Al Jazeera i agencije

Povezane

Više iz rubrike Balkan
POPULARNO