Katolici danas slave Uskrs

Vjernici obilježavaju centralni događaj kršćanstva – Kristovo uskrsnuće od mrtvih.

U ranokršćansko doba Uskrs se slavio svake nedjelje, a od sredine drugog jednom godišnje (EPA)
U ranokršćansko doba Uskrs se slavio svake nedjelje, a od sredine drugog jednom godišnje (EPA)

Danas je Uskrs, najveći kršćanski praznik, kojim se slavi centralni događaj kršćanstva – Kristovo uskrsnuće od mrtvih.

Za vrijeme uskršnjeg bdijenja u bazilici Svetog Petra u Rimu, papa Franjo poručio je vjernicima da je “uvijek moguće početi ispočetka, jer uvijek postoji novi život”, prenosi agencija Ansa njegove riječi, koje su upućene ne samo vjernicima nego i svima koji prolaze teške dane u drugoj godini pandemije COVID-19.

“U ovim mračnim mjesecima pandemije osjećamo se blizu Gospoda koji je uskrsnuo, i koji nas poziva da ne izgubimo nadu”, poručio je, prenio je Tanjug.

Papa poziva i upućuje ne samo na novi početak, već i da se “otvaraju novi putevi tamo gde se čini da ih nema, i da se ide, ako treba, i protiv plime i već viđenog”.

Uskršnje bdjenje održano je uz strogo poštovanje mjera, i počelo je, zbog policijskog sata ranije nego obično, a prisustvovao je veoma mali broj vernika, koji su prije službe prošli sve mjere kontrole.

Uskršnje bdjenje u Rimu održano je uz strogo poštovanje mjera (EPA)

U ranokršćansko doba Uskrs se slavio svake nedjelje, a od sredine drugog jednom godišnje.

Praznik Uskrsa slavi se u prvu nedjelju nakon prvoga proljetnog punog mjeseca (uštapa).

Priprema za Uskrs 40-dnevni post

Budući da prvi proljetni uštap može biti između 22. marta i 25. aprila, onda Uskrs može biti samo unutar tog vremena.

Još su najranije kršćanske zajednice, po uzoru na pashalno bogoslužje, provodile uskrsnu noć u bdijenju, čitanju Biblijskih tekstova i molitvama u očekivanju ponovnoga dolaska Gospodnjega, prenosi Hina.

Od trećeg stoljeća zaživjela je praksa krštenja katekumena u uskrsnoj noći, a od četvrtog Uskrs se slavi tri dana – počinje s večerom Gospodnjom na Veliki četvrtak, preko Velikog petka i Velike subote, a završava uskrsnim vesperama – vrhunac slavlja čini bdijenje noć uoči Uskrsa.

Priprema za Uskrs je 40-dnevni post, koji počinje na Pepelnicu, kao vrijeme sjećanja na krsna obećanja i pokoru.

Uskrsna je nedjelja jednako tako početak uskrsnoga ciklusa Pentekoste, koji se zaključuje svetkovinom Duhova.

U katoličkoj liturgiji uskrsno bdijenje obuhvata blagoslov ognja, paljenje svijeće na “ognju bdijenja” i ophod kroz crkvu, nastavlja se podužim bogoslužjem riječi – pet starozavjetnih i dva novozavjetna čitanja, potom obnovom krsnih obećanja i, naposljetku, euharistijom.

Izvor: Agencije

Povezane

Mise putem društvenih mreža novost su koja se praktikuje u dane Uskrsa i u starim katoličkim samostanima u Bosni i Hercegovini. Ali, vjernici koji se ne odriču tradicije, poštujući procedure u doba korona virusa, nakratko se dođu pomoliti.  

Zagrepčani slave Uskrs u dvostrukom vanrednom stanju; ne smiju se viđati ni s najbližom porodicom niti prilaziti crkvi, a mnogima su najopasnija mjesta upravo vlastiti domovi, u koje ne smiju ući zbog opasnosti od urušavanja. Najvažniji običaji praktički su zabranjeni, ali praznični duh nije ništa slabiji.  

Pravoslavni vjernici obilježavaju Uskrs prema julijanskom kalendaru. To je najradosniji kršćanski praznik kojim se slavi pobjeda života nad smrti. Proslava tradicionalno počinje u hramovima, ali su ove godine službe održane uglavnom bez vjernika, zbog zabrane okupljanja i kretanja.

Više iz rubrike Balkan
POPULARNO