BiH od 1. aprila plin dobija Turskim tokom, prijete američke sankcije

Bosna i Hercegovina s prvim danom aprila počela je dobijati prirodni plin iz Rusije preko plinovoda Turski tok, suočavajući se s mogućnošću da zbog toga bude izvrgnuta sankcijama SAD-a.

Kompanija Energoinvest, koja je ovlašteni dobavljač plina za entitet Federacija Bosne i Hercegovine, na čijem se teritoriju i troši najveći dio tog energenta, sklopila je s ruskom državnom firmom Gazprom aneks ranijeg ugovora kojim je precizirano kako će se od 1. aprila isporuka odvijati novim pravcem, odnosno plinovodom pod nazivom Turski tok, prenosi Hina.

Do sada je Bosna i Hercegovina plin dobijala plinovodom preko Ukrajine i Mađarske i tako je trebalo biti sve do kraja 2023. godine, a predstavnici Energoinvesta tvrde kako su morali pristati na novi zahtjev ruskog isporučitelja.

“Gazprom nam nije ostavio prostor niti opciju za daljnji transport mađarskom rutom od 1. aprila”, kazala je za lokalne medije direktorica Energoinvesta Bisera Hadžialjević.

Ultimatum ruske strane

Aneks ugovora o isporuci plina za Bosnu i Hercegovinu, koji je ultimativno ponudila ruska strana, potpisan je unatoč jasnom upozorenju ambasade SAD-a u Sarajevu kako bi to moglo dovesti do sankcija, jer sadašnja američka administracija ruske projekte Turski tok i Sjeverni tok vidi kao nastojanje Moskve da podrije evropsku stabilnost i učini Stari kontinent potpuno ovisnim o ruskom plinu.

Andy Allen, savjetnik za ekonomska pitanja u ambasadi SAD-a u Bosni i Hercegovini, informirao je u martu Nijaza Čardakliju, šef odjela za ekonomsku multirateralu i rekonstrukciju Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, o tome što sadašnja aministracija u Washingtonu kani poduzeti kako bi se suprotstavila ruskoj politici energetskog uvjetovanja Evrope.

“Allen je izvijestio kako će Bijela kuća vrlo brzo donijeti dekret kojim će biti sankcionirani svi pojedinci, kompanije i organizacije koje su na bilo koji način (osiguranjem opreme, usluga ili finansija) uključene u provedbu projekata Sjeverni tok 2 i Turski tok”, piše u zabilješci sa ovog sastanka, koju je sačinio Čardaklija i čiju su presliku objavili lokalni mediji.

Allen je vlastima u Bosni i Hercegovini prenio poruku iz Washingtona kako dva nova plinovoda služe samo kao sredstvo dodatnog jačanja ruskog utjecaja u Evropskoj uniji, a posebno na Balkanu.

Washington će, nakon donošenja odgovarajuće odluke, ostaviti rok od mjesec dana svima koji su uključeni u realizaciju spornih projekata da se iz njih povuku ili će se u protivnom suočiti sa sankcijama, piše u zabilješci.

Preusmjeravanjem BiH ostaje bez alternative

Komentirajući odluku Energoinvesta, Jasmin Salkić, direktor BH Gasa, koji je glavni distributer plina u Federaciji Bosne i Hercegovine i upravlja magistralnom plinskom mrežom, kazao je kako je bezuvjetno pristajanje na zahtjeve Gazproma štetno za Bosnu i Hercegovinu i bez mogućih američkih sankcija.

Upozorio je kako postojeći ugovor o isporuci plina preko Ukrajine i Mađarske znači i zakup kapaciteta plinovoda na tom pravcu u iduće dvije godine.

Prijevremeni raskid tog ugovora, upozorava on, znači i obavezu plaćanja “penala”, a to u slučaju Bosne i Hercegovine znači čak 23 miliona dolara, koje treba platiti u roku od 15 dana nakon izdavanja fakture.

Dodatni problem vidi u činjenici kako Gazprom nametanjem aneksa na postojeći ugovor, odnosno preusmjeravanjem nabavke plina na Turski tok, nije ponudio nikakva jamstva o cijenama, koje bi, kako to tvrde u Energoinvestu, mogle biti i do 20 posto niže u odnosu na dosadašnje.

BiH bi mogla platit 23 miliona dolara

Direktorica Energoinvesta potvrdila je kako je doista moguće da će Bosna i Hercegovina morati platiti 23 miliona dolara za raskid ugovora, no nada se kako će barem mađarska strana ipak uvažiti klauzulu “više sile”, koja je predviđena ugovorom, pa neće tražiti odštetu.

Misli kako je u konačnici eventualni spor moguće dobiti međunarodnom arbitražom.

Salkić je upozorio kako nisu problem samo 23 miliona dolara, nego i to što preusmjeravanjem na nabavku plina Turskim tokom Bosna i Hercegovina praktično ostaje bez alternative, jer je taj plinovod “slijepo crijevo”, odnosno završava u Srbiji.

Bugarska, koja je na pravcu novog plinovoda, odlučila je kako će za sada tom mrežom preuzimati samo polovicu plina kojeg kupuje od Rusa.

Oslanjanje na plinovod kroz Mađarsku ostavljalo je Bosni i Hercegovini otvorenom barem teorijsku mogućnost nabavke plina i od nekog drugog dobavljača sa područja Evropske unije, a ubuduće to više neće biti moguće.

Projekte diverzificiranja opskrbe Bosne i Hercegovine prirodnim plinom već desetljećima opstruiraju vlasti bh. entiteta Republika Srpska, koje otvoreno ističu želju da se taj energent nabavlja isključivo iz Rusije, koja opet s tim entitetom razvija čvrste političke veze, navodi Hina.

Dodik se protivi plinovodu iz Hrvatske

Sadašnji predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik lično se usprotivio gradnji magistralnog plinovoda Slavonski Brod – Bosanski Brod – Zenica.

Na Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, na čijem je čelu bliski Dodikov saradnik Zoran Tegeltija, već mjesecima na suglasnost, nužnu za potpisivanje međudržanog ugovora, čeka projekat Južna interkonekcija, kojim bi Federacija Bosne i Hercegovine trebala biti povezana s Hrvatskom spajanjem na njenu plinsku mrežu kod Zagvozda.

Taj projekat direktno podržava američka Agencija za međunarodni razvoj (USAID), jer bi on otvorio mogućnost da se Bosna i Hercegovina opskrbljuje plinom preko LNG terminala na Krku.

Republika Srpska istodobno je objavila plan gradnje svog plinovoda oslonjenog na Srbiju, odnosno na Turski tok.