Bodo Weber: EU pomaže promjene izbornog zakona u BiH u korist HDZ-a

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović insistira da se etnički predstavnici u tročlano državno Predsjedništvo biraju iz onih područja gdje su ti narodi u većini.

Bodo Weber, analitičar, politolog i saradnik Vijeća za demokratizaciju politike iz Berlina (Al Jazeera)
Bodo Weber, analitičar, politolog i saradnik Vijeća za demokratizaciju politike iz Berlina (Al Jazeera)

Pregovori o promjeni Izbornog zakona Bosne i Hercegovine koji se vode na osnovu formulacije “legitimno političko predstavljanje konstitutivnih naroda” su pregovori o projektu trećeg entiteta, tvrdi u intervjuu za RSE Bodo Weber, analitičar, politolog i saradnik Vijeća za demokratizaciju politike iz Berlina, ne amnestirajući ni Evropsku uniju od odgovornosti dodatne etničke podjele zemlje izašla iz rata dvije i po decenije ranije.

O odnosu Evropske unije prema BiH i pitanjima promjena Izbornog zakona te zemlje Weber je s Tobyjem Vogelom iz Vijeća za demokratizaciju politike ranije također pisao za EU Observer.

U tekstu „Perverzna agenda EU u Bosni“, dvojica autora pišu da sama činjenica da je EU spremna pregovarati o takozvanim izbornim reformama s HDZ-om i Strankom demokratske akcije (SDA), dvjema strankama koje su dosljedno demonstrirale istinsko odbijanje provedbe Sejdić-Finci, kao i da izborni proces učine transparentnijim i demokratskijim, pokazuje spremnost Brisela da Draganu Čoviću, lideru HDZ-a, da ako ne izravnu kartu, onda barem kompromis ka projektu trećeg entiteta.

Bosna i Hercegovina zaglavljena je u političkom ćorsokaku, pošto predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović insistira da se predstavnici u tročlano državno Predsjedništvo iz skupine Hrvata, Srba i Bošnjaka biraju iz onih područja u BiH gdje su ti narodi u većini u odnosu na druge.

Etničko predstavljanje i kršenje ljudskih prava

Opozicione građanske i lijeve političke partije optužuju da bi takav model etno-nacionalnim političkim partijama u zemlji, na prvom mjestu HDZ-u, omogućio dominaciju u Predsjedništvu, uskraćujući prava građanima iz iste etničke grupe koji žive na područjima gdje ne dominira ta etnička grupa.

Sadašnji Izborni zakon BiH omogućava da hrvatski član u Predsjedništvo BiH bude izabran podržan i glasovima Bošnjaka, ili da bošnjački član bude izabran podržan glasovima Hrvata, čemu se u HDZ-u BiH protive.

Politički predstavnici iz nacionalnih manjina, ili oni koji se izjašnjavaju kao ‘ostali’ trenutno ne mogu biti birani u državno Predsjedništvo BiH, što je u više međunarodnih presuda ocijenjeno kao kršenje ljudskih prava.

Izvor: Agencije

Povezane

Više iz rubrike Balkan
POPULARNO