Borut Pahor u Sarajevu, Slovenija donira vakcine

Predsjednik Slovenije je u razgovoru s članovima bh. Predsjedništva naveo kako će njegova država donirati 4.800 AstraZeneca vakcina Bosni i Hercegovini.

Milorad Dodik je kazao kako su imali uspješan sastanak (Anadolija)

Milorad Dodik, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine, nakon susreta u petak s predsjednikom Slovenije Borutom Pahorom, istakao je kako je razgovarano o mnogim pitanjima, a da je jedno od najvažnijih put Bosne i Hercegovine ka članstvu u Europskoj uniji.

Istakao je kako bi EU, činjenjem nekih ustupaka u smislu ispunjenja uvjeta za članstvo, trebala probuditi novi elan u zemljama Zapadnog Balkana, prenosi Anadolija.

Sastanku s Pahorom u Sarajevu prisustvovala su i ostala dva člana bh. Predsjedništva, Željko Komšić i Šefik Džaferović.

Borba protiv korona virusa

Dodik je kazao kako su imali uspješan sastanak te zahvalio Pahoru na donaciji 4.800 doza vakcina protiv korona virusa koje će Slovenija pokloniti Bosni i Hercegovini.

“Slovenija je naš značajan partner u pogledu procesa proširenja EU-a, na našem evropskom putu. Zahvalan sam predsjedniku [Pahoru] što nam je donio važnu vijest, a to je da je Slovenija odlučila da donira Bosni i Hercegovini 4.800 doza vakcina AstraZeneca, kao podršku u ovim teškim trenucima. U tom pogledu, zaista cijenimo napore koje je uložio predsjednik i Vlada Slovenije, jer znamo da su sve zemlje izložene problemima oko vakcina“, kazao je predsjedavajući bh. Predsjedništva.

Dodao je da su veliki dio razgovora upravo posvetili borbi protiv pandemije korona virusa i kako sanirati posljedice.

“Ono što smo vidjeli je da Slovenija radi na tome kako se strateški odnositi prema pitanjima nakon pandemije, kuda usmjeriti društvo, kako usmjeriti društvo da najbolje odgovori na izazove toga trenutka i kako da i pored ove pošasti, problema i kriza izvuče se najbolje. Mislim da bi to trebalo da rade druge zemlje i drugi subjekti na ovom prostoru.“

Ekonomska i migrantska pitanja

Naveo je da bh. ekonomija umnogome zavisi od EU-a, koji je najveći vanjskotrgovinski partner Bosne i Hercegovine.

“Slovenija je u tome peta u rangu naših spoljnotrgovinskih partnera. Imamo dobre bilanse i mislimo da tako trebamo da nastavimo“, istakao je Dodik.

S Pahorom se razgovaralo i o migrantskoj krizi, koja posljednjih godina pogađa Bosnu i Hercegovinu.

“Poznat je stav Slovenije vezano za ilegalne migrante, ali isto tako, mi smo predsjednika upoznali sa činjenicom da Bosna i Hercegovina migranti koriste kao tranzit i da značajan broj njih ostaje ovdje, zato što su za njih sve žešće i sve tvrđe linije ulaska u zapadnu Evropu. Bosna i Hercegovina je kolateralna šteta zbog toga, jer ovdje ljudi ostaju, a ne žele da ostaju. Postaju sve ratoborniji u smislu odlaska dalje, a EU ne dozvoljava dolazak novih migranata na njen prostor. To pitanje ne možemo rješavati samostalno, ono mora biti rješavano sa zemljama EU-a. Mislimo da iskustva Slovenije u tome mogu da pomognu i samoj Bosni i Hercegovini“, pojasnio je Dodik.

Objašnjenje za ‘evropski zamor’

Naveo je i da su pričali o samitu Brdo-Brioni, za koji očekuju da će biti održan krajem ovog mjeseca u Ljubljani, gdje bi također pričali o temama koje su u petak bile obrađene.

“U okviru toga, jedno od najvažnijih pitanja jeste proširenje EU-a i perspektive tog proširenja za Bosnu i Hercegovinu, u kojoj postoji još uvijek konsenzus oko toga da su evropske integracije za Bosnu i Hercegovinu prihvatljive, ali da vidimo zamor, za koji želimo da nam bude objašnjen. Želimo da imamo, ako je to ikako moguće, dijalog sa EU-om, koji bi nam pomogao da se definišu termini i neka ‘prolazna vremena’ za neku daljnju integraciju”, naveo je Dodik.

“Ono što smatram i želim da istaknem je podrška inicijativi predsjednika Slovenije da na poseban način Evropa treba da tretira čitav ovaj region, a ne da svede to samo na pitanje tehničkih izvršavanja zahtjeva vezano za proširenje. Znamo da je u istoriji EU-a bilo trenutaka kada su odluke o proširenju donošene isključivo nekim političkim razlozima, kao što su Bugarska i Rumunija, i da u tom pogledu ono što je Evropa činila je da je te dvije zemlje lakše modelirala i lakše integrisala u EU. To bi možda trebalo probati ponovo i učiniti novi elan kod zemalja Zapadnog Balkana u pogledu mogućnosti da se integrišemo sa Evropom na pravi način.”

Pahor: Balkan je važan dio programa

Pahor je najavio  kako će se njegova država odlučnije angažirati ne bi li potakla bržu integraciju država Zapadnog Balkana u EU, potvrdivši kako će to biti važan dio programa slovenskog predsjedanja Vijećem EU-a ove godine.

Kazao je kako je za svoj prvi put u inozemstvo tokom pandemije izabrao upravo Bosnu i Hercegovinu jer je smatra važnim partnerom, a istovremeno je želi vidjeti kao članicu EU-a, i to što je prije moguće, zajedno s drugim državama regije.

Najavio je kako će u idućih mjesec dana upravo s tim ciljem sazvati novi samit procesa Brdo-Brijuni.

“Moje je mišljenje, koje se s godinama samo potvrđuje, da je proširenje EU-a na Zapadni Balkan ultimativno vanjskopolitičko pitanje i ključno za sigurnost Zapadnog Balkana i država EU-a”, rekao je Pahor.

Dodao je kako je svjestan da bi proširenje EU-a na regiju bilo “zahtjevno“, ali je istakao kako bi tim projektom bio podržan zajednički interes stabilnosti cjelokupne Unije.

Predsjednik Slovenije je kazao kako je svjestan da u EU vlada zamor projektom proširenja, pa bi upravo stoga samit procesa Brdo-Brijuni trebao rezultirati strateškom odlukom o priključenju Zapadnog Balkana.

“Potrudit ću se tako voditi proces Brdo-Brijuni i očekujem otvorenu raspravu, na kojoj ćemo shvatiti da smo odgovorni za vođenje svojih država i za dobre međusobne odnose te da se trebamo pomagati, uvažavati razlike i truditi se da ih prevazilazimo”, rekao je slovenski predsjednik.

Izvor: Agencije