EP: Srbija nazaduje, zabrinutost zbog jačanja utjecaja Rusije i Kine

Evropski parlament je usvojio rezolucije kojima je ustvrdio da Albanija, Sjeverna Makedonija i Kosovo napreduju prema članstvu u Evropskoj uniji provođenjem potrebnih reformi.

Sva tri izvještaja usvojena su s više od 500 glasova za (EPA)
Sva tri izvještaja usvojena su s više od 500 glasova za (EPA)

Evropski parlament ocijenio je u četvrtak da Srbija nazaduje u pogledu reformi potrebnih za pristupanje Evropskoj uniji i izrazio zabrinutost zbog rastućeg utjecaja Kine i Rusije u zemlji.

Parlament “žali zbog nedostatka napretka u mnogim područjima srbijanskog reformskog programa i činjenice da je čak došlo do nazadovanja u pitanjima koja su ključna za pristupanje EU”, navodi se u rezoluciji EP-a o izvještajima Evropske komisije o Srbiji za 2019. i 2020. godinu.

Europarlamentarci su pozvali EK da “promijeni svoju metodologiju izvještavanja kako bi se uzelo u obzir značajno nazadovanje i poslala jasna poruka Srbiji”.

Rezolucija je prihvaćena sa 538 glasova za, 69 protiv, dok je 79 zastupnika bilo suzdržano.

‘Ograničen napredak’ u poglavljima 23. i 24.

Za usvajanje rezolucije glasala je velika većina zastupnika svih klubova, izuzev krajnje desnog kluba Identiteta i demokratije, koji su dijelom bili suzdržani, a dijelom su glasali protiv.

Zastupnici krajnje lijevog kluba zastupnika GUE/NGL (Ujedinjena Evropska ljevica / Nordijska zelena ljevica) većinom su bili suzdržani.

Parlament navodi da je tempo usklađivanja srbijanskog zakonodavstva s evropskim “znatno sporiji” od planiranog, ali ostvaren je “ograničen napredak” u poglavljima 23. (pravosuđe i temeljna prava) i 24. (pravda, sloboda i sigurnost).

Za ubrzanje pristupnih pregovora kao najvažniji su istaknuti normalizacija odnosa s Kosovom i “istinsko poštovanje temeljnih prava”.

Konstantno raste kineski i ruski utjecaj

Usprkos činjenici da je EU vodeći trgovinski partner Srbije i najveći donator pomoći, Srbija “pridaje nerazmjerno mnogo pažnje trećim zemljama”, navodi se u rezoluciji EP-a.

U tom su kontekstu apostrofirani utjecaji Rusije i Kine, čijeg je čelnika Xi Jinpinga srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić na početku krize izazvane pandemijom korona virusa nazvao “bratom”, izjavivši pritom da je evropska solidarnost “bajka”.

Parlament je “zabrinut zbog sve većeg utjecaja Kine u Srbiji i diljem Zapadnog Balkana te nedostatka transparentnosti i procjene utjecaja kineskih ulaganja i zajmova na okoliš i društvo”, piše u rezoluciji.

Europarlamentarci su zabrinuti i “zbog sve veće ovisnosti Srbije o odbrambenoj i sigurnosnoj opremi i tehnologijama iz Kine, uključujući sistem masovnog nadzora u Beogradu i masovno prikupljanje ličnih podataka bez odgovarajućih zaštitnih mjera”.

Uskladiti vanjsku politiku s evropskom

Brinu i zbog “bliske političke i vojne saradnje Srbije s Rusijom, uključujući kontinuiranu prisutnost ruskih zračnih kapaciteta u Nišu”

Istaknuta je važnost usklađivanja vanjske i sigurnosne politike Srbije i EU-a, što je nužnost za pristupanje Srbije Uniji.

“Vanjska politika Srbije najmanje je usklađena s evropskom politikom”, kazao je na plenarnoj sjednici slovački narodnjak Vladimír Bilčík, izvjestitelj EP-a za Srbiju.

Srbija mora “okrenuti stranicu” na tom području, kako bi pristupila EU, poručio je on.

“Regionalne kampanje dezinformiranja”, s ciljem “diskreditiranja” EU-a i slabljenja evropske perspektive balkanskih zemalja, “često potječu iz Srbije”, piše u izvještaju.

Stoga se apelira na Srbiju da sarađuje s EU-om u “borbi protiv manipulativnog dezinformiranja”.

‘Otvorite dosjee Udbe i KOS-a, vratite arhivu’

U navedenom kontekstu posebno su apostrofirane “dezinformacije koje potječu iz Kremlja”, a širi ih ruski državni medij Sputnjik, odnosno njegova ispostava u Srbiji.

Evropski parlament apelirao je na srpske vlasti da “nastave s naporima da se eliminira nasljeđe bivše komunističke tajne službe”.

To bi trebalo postići otvaranjem dosjea komunističkih tajnih službi, što će predstavljati “korak u smjeru demokratizacije Srbije”.

U tom se kontekstu ističe da je “od ključne važnosti potpuni pristup” cijeloj građi, a pogotovo građi državne službe sigurnosti, poznate pod akronimom Udba, te građi Kontraobavještajne službe (KOS), vojne tajne službe SFRJ.

Također se traži od Srbije da “ubrza postupak sukcesije” zajedničkog arhiva socijalističke Jugoslavije, odnosno da vrati građu državama sljednicama bivših jugoslavenskih republika.

Loše stanje u pravosuđu i medijima

Utjecaj vlasti na pravosuđe, medije i nevladine organizacije, kao i organizirani kriminal, navedeni su kao problemi koji također priječe napredak Srbije prema evropskim integracijama.

Navodi se da je “prevlast vladajuće stranke, među ostalim i u medijima, razlog za zabrinutost” te da postoji tendencija “vršenja pritiska na glasače” i “pristranosti medija”, a u tom se kontekstu spominju dezinformacijske kampanje “uz državno pokroviteljstvo”.

Po pitanju borbe protiv korupcije postignut je samo “ograničen napredak”, smatra EP.

S druge strane, postoji “kontinuirani politički utjecaj na pravosuđe”, dok raste nasilje koje provide ekstremističke i “organizirane zločinačke skupine”.

Po pitanju medijskih sloboda također je došlo do pogoršanja, ali i do “rasta korištenja uvredljivog jezika, zastrašivanja i čak govora mržnje” prema opoziciji, nezavisnim intelektualcima, nevladinim organizacijama, novinarima…

Značajan napredak Albanije na više polja

Ističe se da Vlada Srpske napredne stranke (SNS) predsjednika Vučića teži “monopolizaciji medijskog prostora”, što pokazuje slučaj s kraja 2018. godine, kada su osobe povezane s Vladom stekle kontrolu nad dvije televizije s nacionalnom frekvencijom.

S druge strane, EP je usvojio rezolucije kojima je ustvrdio da Albanija, Sjeverna Makedonija i Kosovo napreduju prema članstvu u EU provođenjem potrebnih reformi.

“Došlo je do značajnog napretka na području vladavine prave, izbornih propisa, suzbijanja organiziranog kriminala, reforme pravosuđa, položaja Ustavnog suda i Vrhovnog suda”, rekla je na plenarnoj sjednici portugalska socijalistkinja Isabel Santos, izvjestiteljica EP-a za Albaniju.

Potrebno je “odati priznanje” albanskim vlastima za napredak u reformama potrebnim za pristupanje Uniji, kazala je ona.

‘Nesporna evropska budućnost Kosova’

“Moramo nagraditi napredak koji je ostvaren”, smatra Santos i dodaje kako je ipak u određenim područjima potrebno “ubrzati reforme”.

Naprimjer, u usvojenoj rezoluciji se navodi kako je primjetan “izostanak napretka u pogledu slobode izražavanja te prepreke ispravnom funkcioniranju nezavisnih medija”.

Također se govori o slučajevima zastrašivanja, blaćenja i pritiska na novinare.

Ana Paula Zacarias, obraćajući se zastupnicima u ime Vijeća kojim predsjeda Portugal, pohvalila je Albaniju zbog usklađenosti njene vanjske politike s evropskom vanjskom politikom.

Viola Von Cramon-Taubadel, zastupnica njemačkih Zelenih i izvjestiteljica za Kosovo, istakla je kako EP “ima povjerenje u evropsku budućnost Kosova”.

“Nijedna zemlja u regiji nema pozitivniji odnos prema EU od Kosova”, kazala je ona na plenarnoj sjednici.

‘Politička zrelost’ Sjeverne Makedonije

Međutim, istakla je kako ni Srbija, ni Kosovo neće moći pristupiti EU bez “sveobuhvatnog sporazuma”.

Pet zemalja članica Unije – Kipar, Grčka, Rumunija, Slovačka, Španija – još nije priznalo Kosovo.

Evropski parlament je apelirao na tih pet država članica da priznaju Kosovo, ističući “da je nezavisnost Kosova nepovratna”.

Sjeverna Makedonija pohvaljena je također u rezoluciji, zbog “predanosti integraciji u EU”, koja se očituje u “kontinuiranoj provedbi reformi povezanih s pristupanjem i radu na rješavanju bilateralnih pitanja sa susjednim zemljama”

Sjeverna Makedonija pokazala je “veliko posvećenje putu prema evropskim integracijama”, kazao je izvjestitelj za Sjevernu Makedoniju Ilhan Kyuchyuk, bugarski zastupnik iz liberalnog kluba Obnovimo Evropu.

Zabrinutost zbog ‘raširenog govora mržnje’

Sjeverna Makedonija pokazala je “visok nivo političke zrelosti”, dodao je.

U rezoluciji je istaknuto da je u području slobode izražavanja medija situacija zadovoljavajuća.

Međutim, EP je izrazio zabrinutost zbog “raširenog govora mržnje”, posebno prema Romima, LGBTQI+ osobama i slično.

Izvještaji za Albaniju, Kosovo i Sjevernu Makedoniju usvojeni su s više od 500 glasova za, pri čemu je dio zastupnika konzervativnog kluba ECR, krajnje desnog Identitet i demokratija (ID) te krajnje lijevog kluba GUE/NGL glasao protiv ili bio suzdržan.

Izvor: Agencije

Povezane

Više iz rubrike Balkan
POPULARNO