Zvizdić: Hrvatski non-paper o BiH je oktroirani dokument

Visoki dužnosnik vladajuće SDA Denis Zvizdić ocijenio je u srijedu neprihvatljivim svaki pokušaj da se bez konsultacija s političkim akterima u BiH pokreću inicijative koje se bave tom zemljom, uključujući tu i non-paper koji je Hrvatska početkom sedmice predstavila ministrima vanjskih poslova EU-a.

Hrvatski ministar vanjskih i evropskih poslova Gordan Grlić Radman je u ponedjeljak u Briselu svojim kolegama iz država članica EU-a predstavio non-paper koji se tiče upravo stanja u BiH a inicijativu su u startu poduprle još i Slovenija, Mađarska, Bugarska, Grčka i Cipar.

Riječ je o inicijativi pokrenuoj prije više od tri mjeseca a dokument je usuglašavan sa zemljama koje su bile sklone podržati ga. Taj dokument bit će podloga za raspravu o Bosni i Hercegovini na sljedećem sastanku ministara vanjskih poslova EU-a u okviru rasprave o Zapadnom Balkanu.

BiH kao važno pitanje za EU

“Hrvatska je pokretač ove inicijative kojom želimo predstaviti Bosnu i Hercegovinu kao važno pitanje za Europsku uniju, koja bi trebala biti vidljivija na geopolitičkom prostoru jugoistoka Europe”, pojasnio je ranije Grlić Radman.

No Zvizdić koji je potpredsjednik SDA i ujedno jedan od tri rotirajuća predsjedavajuća Zastupničkog doma parlamenta BiH sada kaže kako je to “pogrešan put” jer se Zagreb o inicijativi nije konsultirao sa Sarajevom.

“Može se dogoditi da institucije EU-a doista usvoje neki dokument o BIH a da ga Vijeće ministara i Parlament BiH ne prihvate. Što smo onda dobili”, kazao je Zvizdić za javni servis BHT 1, prenijela je Hina.

Istaknuo je kako je u vrijeme kada je bio predsjedavajući Vijeća ministara BiH imao veoma blisku i korektnu suradnju sa hrvatskim premijerom Andrejom Plenkovićem pa bi tako trebalo raditi i sada.

“Očekujem od susjeda pomoć, ali ne oktroirana rješenja”, kazao je Zvizdić.

Promjena Izbornog zakona u BiH

Prema dostupnim informacijama o sadržaju hrvatskog non-papera o BiH za koji Grlić Radman kaže kako je dobro prihvaćen među ministrima EU-a, u njemu su zapravo istaknuti ciljevi koje BiH mora ostvariti u provedbi reformi, uključujući tu provedbu presuda Evropskog suda za ljudska prava te promjene izbornog zakona.

“Fragmentirani politički krajolik, kao i ozračje nepovjerenja između političkih predstavnika u Bosni i Hercegovini često uzrokuje funkcionalnu blokadu institucija i nazadovanje u ključnim reformama. Samo uz čvrsto sidrenje za europske vrijednosti i standarde građanskih i političkih prava sva tri konstitutivna naroda i svih njezinih građana, država može ojačati svoju stabilnost i napredovati. Da bi se to ostvarilo, ključne reforme, uključujući reformu izbornog zakona trebaju biti usvojene bez daljnjih odgađanja prije općih izbora 2022. godine”, stoji uz ostalo u dokumentu.

HDZ BiH, kao i njihova sestrinska stranka iz susjedne Hrvatske insistiraju na izmjeni Izbornog zakona u BiH na način da jedan narod; Hrvate, Bošnje ili Srbe u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti mogu predstavljati samo oni političari koji na izborima pobijede u područjima gdje su ti narodi dominantno u većini u odnosu na druge.

Stranke ljevice kao i one koje se deklarišu kao građanske stranke protive se takvom konceptu, nazivajući ga entievropskim, koji bi dodatno zemlju podijelio po etničkim principu.