Zašto u BiH ima toliko smrtnih slučajeva od COVID-a?

Bosna i Hercegovina je među deset zemalja s najvećom smrtnosti od posljedica korona virusa.

Velike gužve ispred Doma zdravlja Saraj polje u Sarajevu (Armin Durgut / PIXSELL)
Velike gužve ispred Doma zdravlja Saraj polje u Sarajevu (Armin Durgut / PIXSELL)

S više od 5.600 preminulih, Bosna i Hercegovina je među deset zemalja s najvećom smrtnosti od posljedica korona virusa na milion stanovnika, prema podacima web stranice worldometers.info, koja prikuplja podatke od agencija i vlada.

Premda broj preminulih od ponedjeljka blago opada, on je i dalje veći nego u drugim zemljama regije. Zdravstvene vlasti Bosne i Hercegovine su u srijedu izvijestile o 35 preminulih u posljednja 24 sata. Dan ranije broj preminulih je bio 53, a u ponedjeljak su umrla 63 pacijenta.

Susjedna Hrvatska izvijestila je u međuvremenu da je u posljednja 24 sata umrlo 12 osoba u toj zemlji. Prema worldometers.info, Hrvatska se nalazi na 21. mjestu po smrtnosti na milion stavnika. Srbija je, prema istom portalu, na 61. poziciji.

Novi virus napada i mlade

Jurica Arapović, specijalista infektologije sa Klinike za infektivne bolesti Sveučilišno-kliničke bolnice Mostar, rekao je da veću smrtnost u BiH izaziva novi britanski soj korona virusa, koji je smrtonosniji nego onaj koji se zemljom širio prošle godine. “Britanski soj se brzo prenosi i zahvaća mlađu populaciju“, rekao je Arapović za Al Jazeeru.

Bosna i Hercegovina, koja se protiv pandemije bori od sredine marta prošle godine, u više navrata je virus uspjela staviti pod kontrolu, no od početka marta ove godine on je ponovo izmakao kontroli, sa Sarajevom kao najvećim žarištem, odnoseći nove živote.

Sarajevski ljekari Dragan Stevanović i Bakir Nakaš upozorili su da su slabe epidemiološke mjere samo ogolile druge probleme u zdravstvu.

Bosna i Hercegovina se već neko vrijeme suočava s odlivom stručnog medicinskog kadra, koji odlazi raditi u bogatije zemlje na Zapadu. Njihov odlazak je često potaknut i političkim pritiskom. Nedostatak stručnog medicinskog kadra naročito je vidljiv sada u vrijeme zdravstvene krize.

Veliki broj građana, zaražen u kratkom vremenskom roku, napravio je ogroman pritisak na zdravstveni sistem, koji teško odgovora i sa kapacitetima i sa ljudskim resursima.

Masovna infekcija

“Očito je u pitanju masovna infekcija”, rekao je doktor Stevanović, dodajući da neki hronični bolesnici teže prolaze kroz krizu.

“Na početku smo imali situaciju koja je bila prisutna i u svijetu – umirali su stariji ljudi koji su imali dodatne bolesti, ali sada odjednom umiru i mladi. Vjerovatno njihovo generalno zdravstveno stanje nije bilo dobro, samo oni nisu bili svjesni toga“, kaže Nakaš Al Jazeeri, povezujući to i s ratom.

Generacije ljudi su odrastale u ratnoj Bosni i Hercegovini u lošim uvjetima, što je oslabilo njihov cjelokupni odbrambeni mehanizam.

“To je sve složena materija, u koju se moraju uključiti stručnjaci iz više oblasti, da analiziraju zašto imamo visoku smrtnost“, kazao je Nakaš.

‘Nemamo analizu smrtnosti’

“Mi nemamo analize smrtnosti; da li su [pacijenti] umrli s koronom ili od korone. Jedini indikator nam je PCR test te klinička slika, koja može biti raznolika. U svakom slučaju, da postoje analize imali bismo daleko kvalitetniju procjenu, s kojom bismo mogli reći sa 100-postotnom sigurnošću da je neko umro od korone.“

Premda zemlja ima ogroman broj ministarstava i vlada te jednu od najvećih državnih administracija u odnosu na broj stanovnika u Evropi, oboljelim često trebaju sati strpljivog čekanja da bi dobili brojeve telefona koji su previđeni za COVID pacijente, zbog velikog broja poziva i nedovoljnog broja zdravstvenog osoba s druge strane.

U zemlji još uvijek nije krenula ni masovna vakcinacija stanovništva. Simbolične količine AstraZeneca vakcine za sada su u zemlju stigle jedino kao donacija susjedne Srbije.

U procjeni visoke smrtnosti u Bosni i Hercegovini Nakaš zbog toga ne amnestira ni sam sistem zdravstvenog organiziranja u vrijeme pandemije.

“Pacijente se upućuje na telefonsko javljanje i na vlastitu procjenu zdravstvenog stanja. Oni ulaze u sistem kada oni ocijene da trebaju, što na neki način može dovesti do kašnjenja kod primjene pravih mjera“.

“Još uvijek nemamo ni konkretnu terapiju. Ta prava terapija nije na raspolaganju. Dajemo simptomatsku terapiju, tako da su pacijenti više prepušteni njihovom stanju organizma i imunološkom odgovoru, gdje doktori nemaju puno mogućnosti za manipulaciju, odnosno usmjeravanje liječenja u pravom smislu riječi”, rekao je doktor Nakaš.

Iz bolnica u Sarajevu kažu da očekuju priliv novih pacijenata. Klinički centar Univerziteta u Sarajevu u ponedjeljak je proglasio vanredno stanje za svoje zaposlenike i ukinuo sva odsustva i godišnje odmore. Ljekari se u međuvremenu pribojavaju da će procenat smrtnosti pacijenata oboljelih od COVID-a 19 i dalje rasti.

Izvor: Al Jazeera

Povezane

Više iz rubrike Balkan
POPULARNO