EU odgovara na optužbe: Nema pregovora o integritetu i suverenitetu BiH

Delegacija Evropske unije u Bosni i Hercegovini uvjerava da demokratske norme i evropski standardi ostaju parametri svih pregovora u vezi promjena Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, uključujući potrebu da se osigura jednakost i nediskriminacija svih građana u ovoj zemlji bez obzira na njihovu etničku pripadnost ili prebivalište.

Odgovor Delegacije EU-a dostavljen je Al Jazeeri nakon optužbi da pomaže promjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine koje bi dodatno učvrstile etničke podjele u toj zemlji, koja ni dva i po desetljeća nakon sukoba nije uspjela osigurati jednaka prva za sve njene građene.

Opterećena ratnom prošlošću i još uvijek neizgrađenih snažnih institucija, Bosna i Hercegovina predstavlja test za Brisel, od kojeg se očekuje da pomogne u demokratizaciji bosanskohercegovačkog društva u pripremanju zemlje za članstvo u EU.

BiH blokirana na putu prema Evropskoj uniji

Bosna i Hercegovina je 2016. godine podnijela Zahtjev za članstvo u Uniji, kao posljednja zemlja Zapadnog Balkana koja nije otvorila pregovore s Briselom, s izuzetkom Kosova, kojeg kao nezavisnu državu ne priznaju članice EU-a Španija, Slovačka, Kipar, Rumunija i Grčka.

Tri godine kasnije, 2019, bh. vlasti su dobile 14 prioriteta koje moraju ispuniti kako bi zemlja započela pregovore sa Briselom.

Među uvjetima, uz reformu pravosuđa i javne uprave, našli su se i, primjerice, izmjene Izbornog zakona i izmjene Ustava Bosne i Hercegovine, kako bi se za tročlano državno Predsjedništvo i Dom naroda Parlamentarne Skupštine Bosne i Hercegovine mogli kandidirati i pripadnici ostalih naroda, a ne samo Bošnjaci, Hrvati i Srbi.

Prema aktuelnom Ustavu Bosne i Hercegovine, kandidat za Predsjedništvo ne može biti građanin koji se izjašnjava, naprimjer, kao Jevrej, Rom, Ostali… zbog čega je protiv Bosne i Hercegovine presudio i Evropski sud za ljudska prava u predmetu “Sejdić i Finci“.

Izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine i rješavanju jedne od 14 tačaka koje je EU postavio pred bh. vlasti iz Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Bosne i Hercegovine uvjetuju takozvanim legitimnim predstavljanjem naroda.

Čovića i HDZ BiH podržavaju Dodik i SNSD

Prema prijedlogu HDZ-a BiH za izmjene Izbornog zakona, član bh. Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda mogao bi biti samo onaj kandidat koji pobijedi u područjima Bosne i Hercegovine gdje živi većinsko hrvatsko stanovništvo.

Aktuelnog člana bh. Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda Željka Komšića iz HDZ-a BiH optužuju da je na izborima 2018. pobijedio jer su za njega glasali i Bošnjaci.

Iz lijevih i građanskih političkih partija prijedlog HDZ-a BiH ocjenjuju kao diskriminatoran prema onim građanima koji žive u etnički mješovitim područjima, uz optužbe da bi HDZ BiH takvim Izbornim zakonom učvrsto vlastitu poziciju u vlasti, uz male šanse da bosanski Hrvati dobiju ozbiljnu političku alternativu toj političkoj stranci.

S druge strane, koncept da svi građani u svakom dijelu Bosne i Hercegovine imaju jednaka pravo na izborima, iz HDZ-a BiH, podržani trenutno najvećom političkom partijom bosanskih Srba, Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika, vide kao pokušaj dominacije Bošnjaka, koji čine nešto više od 50 posto stanovništva zemlje koja, prema zadnjem popisu, broji oko 3,5 miliona stanovnika.

Na udaru kritika dijela opozicionih političkih partija te nekih međunarodnih organizacija našao se i šef Delegacije EU-a u Bosni i Hercegovini Johann Sattler, nakon nedavnog sastanka s liderima Stranke demokratske akcije (SDA), SNSD-a i HDZ-a BiH, Bakirom Izetbegovićem, Miloradom Dodikom i Draganom Čovićem, kada se razgovaralo o izmjenama Izbonog zakona BiH.

Weber-Vogel: Perverzna agenda EU-a u Bosni

Iz Delegacije EU-a su prethodno potvrdili da je sastanak s liderima stranka iz koalicione većine na državnom nivou, održan u prostorijama Delegacije EU-a u Sarajevu krajem februara.

Sastankom su kopredsjedavali EU i ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini.

Bodo Weber, analitičar, politolog i saradnik Vijeća za demokratizaciju politike iz Berlina, rekao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da su pregovori o promjeni Izbornog zakona Bosne i Hercegovine koji se vode na osnovu formulacije “legitimno političko predstavljanje konstitutivnih naroda” pregovori o projektu trećeg entiteta, odnosno pregovori o daljnjoj razgradnji Bosne i Hercegovine.

O odnosu EU-a prema Bosni i Hercegovini i pitanjima promjena Izbornog zakona te zemlje Weber je s Tobyjem Vogelom iz Vijeća za demokratizaciju politike ranije također pisao za EU Observer.

U tekstu “Perverzna agenda EU-a u Bosni“, dvojica autora pišu da sama činjenica da je EU spreman pregovarati o takozvanim izbornim reformama s HDZ-om BiH i SDA, dvjema strankama koje su dosljedno demonstrirale istinsko odbijanje provedbe presude “Sejdić-Finci”, kao i da izborni proces učine transparentnijim i demokratskijim, pokazuje spremnost Brisela da Draganu Čoviću, lideru HDZ-a BiH, da ako ne izravnu kartu, onda barem kompromis ka projektu trećeg entiteta.

‘Priča i nepridržavanje evropskih vrijednosti’

Saša Magazinović iz opozicione Socijaldemokratske partije (SDP) Bosne i Hercegovine rekao je da je potpuno neprihvatljivo da se u Radnoj skupini za izmjene Izbornog zakona pokušava izbjeći prisustvo opozicije i medija.

“Šokantna je uloga i ponašanje ambasadora Johana Sattlera i Delegacije EU-a u ovom slučaju. Pričaju nam o transparentnosti, a oni su netransparentni. Pričaju o evropskim vrijednostima, oni ih se ne pridržavaju.“

Mirsad Hadžikadić, predsjednik Platforme za progres, uputio je pismo predsjednici Evropske komisije Ursuli von der Leyen i visokom predstavniku EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Josefu Borellu u kojem je naveo da je iznenađen činjenicom da je EU ured u Sarajevu spreman pregovarati o izbornim reformama, isključujući ustavne, samo s vladajućim strankama SNSD, HDZ BiH i SDA, iza zatvorenih vrata.

“To ukazuje na spremnost pojedinaca da zauvijek zatvore vrata EU-a ovom dijelu Zapadnog Balkana, a zarad svoje diplomatske karijere.“

‘Jednakost i nediskriminacija za sve građane’

Iz Delegacije EU-a u Sarajevu odbacuju optužbe.

“Na zajedničkom sastanku Delegacije EU-a i ambasade SAD-a u Bosni i Hercegovini s predstavnicima stranaka koje čine koalicionu većinu na državnom nivou razgovarano je o 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja EK-a o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u EU. Takvi razgovori služe da se politički akteri podstaknu na konstruktivan dijalog te približe svoje stavove“, navedeno je u saopćenju Al Jazeeri iz Delegacije EU-a u Bosni i Hercegovini.

“Stav EU-a je baziran na Mišljenju EK-a i nedvosmislenoj opredijeljenosti teritorijalnom integritetu i suverenitetu Bosne i Hercegovine i nije predmet pregovora.“

Iz Delegacije EU-a tvrde da demokratske norme i evropski standardi ostaju parametri uspješnog ishoda svih pregovora u okviru ovog procesa, uključujući potrebu da se osigura jednakost i nediskriminacija svih građana u Bosni i Hercegovini bez obzira na njihovu etničku pripadnost ili prebivalište.